Poruka da Bosna i Hercegovina više ne sjedi za stolom za kojim se odlučuje, nego se sama nalazi “na stolu”, obilježila je obraćanje Bakira Izetbegovića u Kaknju. Predsjednik SDA govorio je o međunarodnoj poziciji zemlje, ekonomskim problemima, odlasku mladih i odnosu dijela međunarodne zajednice prema njegovoj stranci.
Godišnjica u Kaknju
Na izletištu Bočica obilježena je 36. godišnjica osnivanja Stranke demokratske akcije Kakanj, uz prisustvo članova, simpatizera i građana.
Među prisutnima je bio i predsjednik SDA Bakir Izetbegović, koji je čestitao godišnjicu osnivačima i članovima kakanjske organizacije stranke.
U obraćanju se osvrnuo na više od tri i po decenije djelovanja SDA, tvrdeći da je stranka tokom tog perioda bila izložena konstantnim pritiscima, kako političkim tako i onima koji su dolazili iz njenih vlastitih redova.
– Mnogi su imali interes da ovu stranku zaustave. Oni koji ne vole muslimane, Bošnjake, Bosnu i Hercegovinu, oni koji se bore za vlast, ali i oni koji jesu Bošnjaci, a stide se svoje vjere i imena. Zaista ih je bilo mnogo, i pritisak je bio veliki. . A trebalo je izdržati i onaj unutarnji pritisak ljudi koji su ušli u stranku radi interesa, a ne da brane njene vrijednosti – kazao je Izetbegović.
Tri etape SDA
Govoreći o historiji stranke, Izetbegović je izdvojio tri perioda koja smatra ključnim za razumijevanje djelovanja SDA i političkog razvoja Bosne i Hercegovine.
Prvi obuhvata godine od 1990. do 1996, drugi period od 1996. do 2006, dok treću etapu smješta od 2006. godine do sada.
Posebno je govorio o prvim godinama, povezujući taj period sa sticanjem nezavisnosti Bosne i Hercegovine i odbranom zemlje tokom rata.
Nakon toga, prema njegovom viđenju, uslijedila je faza jačanja državnih institucija i provođenja važnih reformi.
Kao prekretnicu je naveo 2006. godinu i neuspjeh Aprilskog paketa ustavnih promjena, kao i policijske reforme. Prema njegovoj ocjeni, nakon toga je počeo novi politički pritisak snaga koje se protive jačanju države Bosne i Hercegovine.
Pohvale Novaliću
Značajan dio govora Izetbegović je posvetio ekonomskoj situaciji u Federaciji BiH.
Posebno je izdvojio mandat nekadašnjeg federalnog premijera Fadila Novalića, tvrdeći da je Federacija u tom periodu bila finansijski stabilnija nego sada.
Aktuelnoj vlasti zamjera rast zaduživanja i upozorava da je budžetska stabilnost ozbiljno narušena.
– U njegovo vrijeme FBiH je bila solventna. Više je proizvodila nego što je trošila. Danas, da se ne zadužujemo po dvije milijarde godišnje, ne bismo mogli isplatiti ni penzije, – upozorio je Izetbegović.
Prema njegovom tumačenju, povećanje zaduženja nije izolovan problem, nego dio šire slike ekonomskog slabljenja.
Kao dodatne probleme naveo je stanje infrastrukture, energetike i važnih industrijskih sistema, ali i sve izraženije demografske izazove.
Birači i promjene
Izetbegović je iznio i svoju analizu ranijih promjena vlasti u Bosni i Hercegovini.
Tvrdi da birači približno svakih deset godina odluče dati priliku političkim opcijama koje nisu predvođene SDA.
Kao primjere je spomenuo vlast od 2000. do 2002. godine, mandat od 2010. do 2014, kao i aktuelni period.
Prema njegovoj ocjeni, svaki takav politički ciklus završavao je krizama i ekonomskim problemima.
Sadašnju situaciju ipak opisuje kao najtežu do sada, smatrajući da problemi više nisu ograničeni samo na ekonomiju.
– I svaki put smo doživjeli krizu i ekonomski pad. Ovaj put je najgore. To je jedan višedimenzionalni zastoj i udar na Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake. Nikada nismo bili dovedeni u ovu situaciju neizvjesnosti i poniženja. Naš položaj u svijetu je nikakav. Mi ne sjedimo za pregovaračkim stolom. Mi smo na stolu, kao pacijent, drugi o nama odlučuju – kazao je Izetbegović.
“Mi smo na stolu”
Upravo je ovaj dio njegovog govora privukao najviše pažnje.
Izetbegović tvrdi da je međunarodna pozicija Bosne i Hercegovine oslabljena do mjere u kojoj domaći politički predstavnici više nemaju dovoljno snažnu ulogu u procesima u kojima se razgovara o budućnosti zemlje.
Kao ilustraciju takvog stanja naveo je Samit NATO-a u Ankari, tvrdeći da na tom skupu nije bio nijedan predstavnik Bosne i Hercegovine.
Za predsjednika SDA takav primjer pokazuje da je država izgubila dio političkog utjecaja koji je ranije imala u odnosima s međunarodnim partnerima.
Njegova metafora o pacijentu “na stolu” trebala je naglasiti upravo stav da drugi akteri donose odluke o Bosni i Hercegovini bez dovoljno snažnog prisustva njenih predstavnika.
Problemi u privredi
Izetbegović se osvrnuo i na namjensku industriju Federacije Bosne i Hercegovine.
Smatra da je posebno zabrinjavajuće što se problemi u pojedinim kompanijama pojavljuju u periodu kada na svjetskom tržištu postoji izrazito velika potražnja za proizvodima namjenske industrije.
Spomenuo je i poteškoće strateški važnih kompanija poput Koksare i Željezare.
Prema njegovom viđenju, upravo bi velike industrijske kompanije trebale biti oslonac privrede, a njihovi problemi upozorenje su da se ekonomski procesi ne kreću u dobrom pravcu.
Pored industrije, upozorio je na zastarjelu infrastrukturu i energetsku situaciju.
Posebno je ukazao na to da se zemlja koja je ranije izvozila električnu energiju sada suočava s problemima osiguravanja vlastitih potreba.
Ambasadori i SDA
U završnom dijelu obraćanja Izetbegović je ekonomske i političke probleme povezao s odnosom dijela međunarodne zajednice prema SDA.
Tvrdi da je pokušaj političkog marginalizovanja njegove stranke trajao dvije i po godine, ali da su strani ambasadori u međuvremenu shvatili da bez SDA neće biti moguće jednostavno rješavati važna pitanja u Bosni i Hercegovini.
– Tonemo ekonomski. Nesolventni smo, zadužujemo se. Zaostajemo za drugima. Imamo zastarjelu infrastrukturu. Imamo probleme sa osiguranjem energije koju smo donedavno izvozili. Nizak nam je natalitet, mladi odlaze. Eksperiment dijela međunarodne zajednice, koji je svemu ovome kumovao, nije uspio. I oni su to shvatili. Bojkot SDA je trajao dvije i po godine, a onda su i ambasadori shvatili da bez nas ne ide – poručio je Izetbegović.
Ova tvrdnja predstavlja jednu od najdirektnijih političkih poruka koju je uputio međunarodnim akterima.
Izetbegović period SDA izvan vlasti predstavlja kao svojevrstan politički eksperiment za koji smatra da nije dao očekivane rezultate.
Poruka aktuelnoj vlasti
Njegovo obraćanje u Kaknju tako je istovremeno bilo obilježavanje stranačke godišnjice i pokušaj poređenja rezultata ranijih vlada sa stanjem pod aktuelnom vlašću.
Izetbegović tvrdi da je Federacija ranije bila fiskalno stabilnija, da je međunarodni položaj Bosne i Hercegovine bio snažniji te da trenutna vlast nije uspjela odgovoriti na probleme u ekonomiji, industriji i energetici.
Posebno upozorava na odlazak mladih i nizak natalitet, smatrajući da upravo ti podaci najbolje pokazuju koliko su ozbiljni dugoročni problemi zemlje.
Istovremeno nastoji SDA predstaviti kao političku snagu bez koje se, prema njegovoj procjeni, teško mogu praviti stabilni dogovori na nivou Bosne i Hercegovine.
Priznanja osnivačima
Obilježavanje godišnjice završeno je dodjelom priznanja najzaslužnijim osnivačima SDA Kakanj.
Izetbegović je time povezao priču o počecima stranke sa porukama o njenoj budućoj političkoj ulozi.
Ipak, iz njegovog obraćanja najviše se izdvojila ocjena trenutnog međunarodnog položaja Bosne i Hercegovine.
Poruka da domaći politički predstavnici više nisu za pregovaračkim stolom, već se o njima odlučuje kao o “pacijentu”, pokazuje koliko Izetbegović ozbiljnim smatra sadašnji politički trenutak.
Uz kritiku ekonomskog stanja i aktuelne vlasti, predsjednik SDA istovremeno tvrdi da se mijenja i odnos međunarodnih predstavnika prema njegovoj stranci.
Prema njegovom viđenju, nakon dvije i po godine političkog distanciranja od SDA, ambasadori su shvatili da se bez te stranke ne mogu lako praviti ključni politički dogovori u Bosni i Hercegovini.