Odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koje uređuju izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije proglašene su diskriminatornim. Suština je to presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura u predmetu Zlatan Begić protiv Bosne i Hercegovine. Time je direktno dovedena u pitanje jedna od ključnih ustavnih intervencija koje je visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo u izbornoj noći 2022. godine.
Prema toj odluci, način izbora rukovodstva Federacije BiH nije usklađen s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima jer u potpunosti isključuje pripadnike Ostalih iz mogućnosti da delegiraju „svog“ predsjednika ili potpredsjednika Federacije. Upravo zahvaljujući takvom modelu, HDZ BiH je nakon izbora 2022. godine dobio faktičku kontrolu nad Federacijom BiH.
Schmidtova odredba pod lupom Suda
U izbornoj noći 2022. godine visoki predstavnik je nametnuo novu ustavnu odredbu koja je regulisala izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH. Ta odredba glasila je:
– Bilo koja skupina od jedanaest delegata iz svakog od klubova konstitutivnih naroda u Domu naroda može predložiti kandidata iz reda odgovarajućeg konstitutivnog naroda, pod uvjetom da svaki delegat može podržati isključivo jednog kandidata. Svi kandidati mogu biti izabrani u skladu s ovim člankom ili na mjesto predsjednika ili na mjesto dopredsjednika Federacije – navodi se u nametnutoj odredbi.
Ovim rješenjem dodatno je cementiran princip prema kojem najviše funkcije u Federaciji BiH mogu obnašati isključivo pripadnici tri konstitutivna naroda, dok su Ostali potpuno izostavljeni iz procesa kandidiranja.
Evropski sud za ljudska prava sada je jasno poručio da je takav model diskriminatoran i da mora biti izmijenjen.
Kako je HDZ dobio kontrolni paket
Schmidtova intervencija nije se zaustavila samo na načinu izbora rukovodstva Federacije. Promijenjena je i struktura Doma naroda FBiH. Klubovi konstitutivnih naroda prošireni su sa 17 na 23 delegata, dok je Klub Ostalih povećan sa sedam na 11 delegata.
Na papiru, povećan je broj delegata Ostalih, ali suštinski im nije data nikakva nova politička moć. Istovremeno, kantoni pod kontrolom HDZ-a dobili su dovoljan broj delegata da osiguraju minimalnih jedanaest ruku potrebnih za kandidaturu predsjednika ili potpredsjednika Federacije iz reda hrvatskog naroda.
Time je HDZ BiH praktično dobio „sigurnog“ potpredsjednika Federacije, bez čijeg potpisa, osim u rijetkim i izuzetnim situacijama, nije moguće imenovati Vladu Federacije BiH. Na taj način je jedna stranka dobila mehanizam blokade i kontrole izvršne vlasti.
Presuda Begić otvara nova vrata
Presuda Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Begić sada direktno ruši taj koncept. Sud je zaključio da ovakav način izbora (pot)predsjednika Federacije BiH krši Evropsku konvenciju jer Ostalima ne ostavlja nikakvu mogućnost političke participacije na najvišem nivou vlasti u Federaciji.
To znači da Schmidtova odredba, kao i sve druge koje iz nje proizilaze, moraju biti izmijenjene i usklađene s Konvencijom. Posljedice toga mogle bi biti dalekosežne. Jedna od mogućnosti koja se sada otvara jeste da se izbor predsjednika i potpredsjednika Federacije u potpunosti izmjesti iz Doma naroda i prebaci u Predstavnički dom FBiH.
U tom slučaju, broj delegata koje HDZ ima u Domu naroda izgubio bi ključni politički značaj, a kontrola Federacije BiH kakvu danas ima bila bi ozbiljno dovedena u pitanje.
Diskriminacija nije nova pojava
Važno je naglasiti da diskriminatorne odredbe Ustava Federacije BiH nisu novost. Još 2015. godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, odlučujući po zahtjevu tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, utvrdio da su tada važeće ustavne odredbe o izboru (pot)predsjednika Federacije suprotne Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.
U toj odluci je, između ostalog, navedeno:
– Utvrđuje se da odredbe Ustava Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda – navedeno je u odluci Ustavnog suda BiH objavljenoj 2015. godine.
I tada je problem bio isti, ostali su bili potpuno isključeni iz procesa odlučivanja o rukovodstvu Federacije BiH.
Presuda koja nikada nije provedena
Iako je Ustavni sud BiH još 2015. godine jasno rekao da su odredbe diskriminatorne, njihova primjena nije obustavljena. Suprotno pravilima Ustavnog suda, odlučeno je da se presuda neće provoditi dok se ne steknu „politički uslovi“.
Tako je diskriminatorna norma ostala na snazi godinama, sve do Schmidtove intervencije 2022. godine. Umjesto da ukloni suštinski problem, visoki predstavnik je zadržao isti princip izbora, mijenjajući samo broj delegata potrebnih za kandidaturu.
Schmidtovo rješenje i evropski standardi
Nametanjem nove odredbe 2022. godine, Schmidt je zadržao identičan model izbora (pot)predsjednika Federacije BiH koji je već bio proglašen diskriminatornim. Evropski sud za ljudska prava je sada potvrdio ono što je Ustavni sud BiH rekao još prije skoro deset godina, da je takav sistem nespojiv s evropskim standardima.
Time je dovedena u pitanje cijela ustavna arhitektura Federacije BiH kakva je uspostavljena nakon izbora 2022. godine, ali i politička dominacija koja je na toj osnovi izgrađena.
Presuda u predmetu Begić sada predstavlja pravni temelj za ozbiljne ustavne promjene, a njen puni politički efekat tek će se vidjeti.