Krajem jula kandidat za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević podnio je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv predsjednika HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića.
Prijava je uslijedila nakon Cvitanovićevog gostovanja na televiziji Hayat. Tokom razgovora o pravosnažnoj presudi Haškog tribunala u predmetu „Prlić i drugi“, kojom je utvrđeno postojanje Udruženog zločinačkog poduhvata (UZP), Cvitanović je izjavio: „Kakav UZP. To ne postoji“, nazivajući presudu političkom.
Nakon što ga je novinar upozorio da negiranje sudskih presuda može predstavljati krivično djelo, Cvitanović je odgovorio: „Prijavite me“.
Nedugo nakon toga Kovačević je podnio prijavu, pozivajući se na član 145a Krivičnog zakona BiH, koji je uveden izmjenama bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka. Ovaj član predviđa sankcije za javno odobravanje, poricanje, grubo umanjivanje ili pokušaj opravdavanja genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina utvrđenih pravosnažnim presudama međunarodnih ili domaćih sudova.
U prijavi se navodi da zaključak o postojanju UZP-a predstavlja dio pravosnažne presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), a ne političku ocjenu.
Cvitanović odgovorio Kovačeviću
Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović izjavio je da „Slaven Kovačević nije ni kršten, a želi predstavljati Hrvate“, čime je otvorena nova polemika u javnosti.
Prema važećem pravnom okviru Bosne i Hercegovine, pravo na kandidaturu i političko predstavljanje zasniva se na Ustavu i zakonu, a ne na vjerskoj pripadnosti ili obavljenim vjerskim obredima.
Pitanje vjerske pripadnosti kandidata izazvalo je različite reakcije, uključujući ocjene da vjera predstavlja privatnu stvar pojedinca te da ne bi trebala biti kriterij u političkom procesu.
Kovačevićeve pristalice smatraju da je fokus javnosti na njegovom ličnom i vjerskom identitetu uslijedio nakon podnošenja krivične prijave te da je time pažnja skrenuta s rasprave o navodima iz prijave i pravnim pitanjima koja ona otvara.
Na kraju, pojedini komentatori navode da bi se o ovom slučaju, u okviru svojih nadležnosti i ukoliko za to postoje zakonski uslovi, mogla očitovati i Centralna izborna komisija BiH.