Kroz političko djelovanje HDZ-a bilo je jasno da ova stranka, zajedno sa SNSD-om, na sve načine pokušava zaustaviti uvođenje novih izbornih tehnologija na Općim izborima koji slijede, piše Raport.
Razlog je svakako očit – izborne manipualacije bit će svedene na minimum.
No, za razliku od drugih velikih nacionalnih stranaka koje su godinama razvijale i usavršavale metode izborne manipulacije i pljačke, HDZ ima izraženiji problem – demografiju.
Masovni egzodus
Godinama već sva demografska istraživanja pokazuju da je najveći egzodus zapravo onaj Hrvata iz BiH, koji imaju ‘olakšavajuću’ okolnost u smislu ‘pasoša EU’.
Na ogroman odlazak upozoravaju i čelnici i pripadnici Katoličke crkve koja vodi svoju evidenciju rođenih i umrlih, ali i vjernika koji žive u vjerskim organizacionim jedinicama odnosno župama, ne samo u Hercegovini nego i u srednjoj Bosni.
Ti podaci uporno govore o radikalnom smanjenju broja stanovnika kataoličke vjeroispovijesti koji se velikom većinom izjašnjavaju kao Hrvati, a na čije glasova računa HDZ kao i druge stranke sa hrvatskim predznakom.
U ranijim izbornim ciklusima HDZ je i od opozicionih stranaka optuživan za enormne pljačke, ali i organizaciju fiktivnog glasanja za ljude koji uopće ne žive u BiH. Za one koji ‘nisu prisutni’ uglavnom je dolazila rodbina i glasala ili je to radila stranačka mašinerija.
No, uvođenjem izbornih tehnologija, bit će potreban otisak prsta što znači fizičko prisustvo na glasačkom mjestu.
To će strankama otežati ili pak u potpunosti onemogućiti organizaciju fiktivnog glasanja, i sve stranke će osjesetiti pad, no HDZ koji račina na Hrvate kao svakako najmalobrojniji konstitutivni narod – jasno je najviše.
Na prošlim Općim izborima HDZ-ova Borjana Krišto, koja nije imala protukandidata iz redova neke druge stranke s hrvatskim predznakom, osvojila je rekordnih 180.225 glasova.
Sad HDZ-ova kandidatkinja Darijana Filipović ima protukandidata ‘hrvatske petorke’ Zdenka Lučića i DF-ovog Slavena Kovačevića.
Borjanin rekord
Ukoliko je Borjana Krišto, uz sve stranačke manipulacije i nelegalne izvedbe, uspjela izvući maksimum od 180 hiljada, sad treba računati da će se taj fundus glasova dijeliti na bar još jednog kandidata – Lučića. A ne zaboravimo, da tih 180 hiljada glasova vjerovatno nije realno i stvarni odraz terena i broja Hrvata koji su izašli na izbore.
Dakle, u igri je vjerovatno dosta manje glasova nego prije četiri godine zbog migracija stanovništva, a tome treba dodati eliminaciju fiktivnih glasova kroz nove izborne tehnologije.
Osim na terenu izbora člana Predsjedništva BiH, HDZ bi demografski pad mogao osjetiti i kroz glasove za parlamente na federalnom i državnom nivou.
Pitanje je koliko će HDZ moći izvući mandata za ova dva nivoa uz dosta manji broj glasova koji se očekuje.
Uz sve to, treba uzeti u obzir i moguće veći broj nevažećih listića, što će se odraziti i na druge stranke, jer je CIK bio primoran uvesti velike promjene i način glasanja i izgled samih listića zbog novih tehnologija.