PANIKA U ČOVIĆEVIM REDOVIMA: „Slučaj Kovačević je prijetnja miru u BiH”
Pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu održana je rasprava u slučaju tužbe Slavena Kovačevića protiv BiH. Ćosić se upitao kako ljudi zdravog razuma mogu očekivati da bi neka presuda koja se tiče postojanja ili nepostojanja nekog građanina mogla urušiti Ustav zemlje.
„Slučaj Kovačević je prijetnja miru u BiH, jer je mir sastavni dio Ustava i mirovnog sporazuma, a planovi samozvane patriotske probosanske politike su urušiti i iz temelja razbiti sustav BiH kako bi uspostavili državu kakvu priželjkuju“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne izaslanik HDZ-a BiH u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Zdenko Ćosić te je dodao kako je to nemoguća misija.
Pred Velikim vijećem Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu održana je rasprava u slučaju tužbe Slavena Kovačevića protiv BiH. Ćosić se upitao kako ljudi zdravog razuma mogu očekivati da bi neka presuda koja se tiče postojanja ili nepostojanja nekog građanina mogla urušiti Ustav zemlje. „Presuda kakva god bude niti će to tražiti, niti je realno to očekivati – to nema nikakva utemeljenja u praksi sudova, a u stvarnosti da ne govorim.“
Komentirao je izjavu britanskoga ambasadora u BiH Juliana Reillyja nakon sastanka s predsjedateljem Općinskog vijeća Bugojno Miroslavom Zelićem gdje je poručio hrvatskim predstavnicima da konstitutivnih naroda u BiH jednoga dana neće biti, rekavši kako to govori čovjek koji je iz Velike Britanije koja je do jučer bila članica Evropske unije s konstitucijom kakva nigdje drugo u EU ne postoji.
„Svi smo posebni i to ne može biti prepreka za EU. Ako bi to bio formalan uvjet nitko ne bi ni tražio da se uđe u Europsku uniju. Ukoliko netko misli na ruševinama Ustava graditi građansku BiH potpuno je ravnopravna politička ponuda da na toj ruševini gradimo građansku BiH s tri republike“, poručio je Ćosić.
Za reviziju presude vojnom i političkom vodstvu Hrvatske Republike Herceg-Bosne rekao je “kako se Hrvatima svakodnevno pokušavaju nametnuti, kao politički balast, presude Haaškog suda, UZP, odgovornost i slično.”
„Kada Hrvati podignu glas i iskažu zahtjev za ostvarivanje nekih svojih prava odmah se javljaju memorijski poduzetnici koji kreiraju našu nedavnu prošlost usklađujući je s veliko-nacionalnim planovima. Nameću se presude, broje se godine na koliko je tko osuđen i time se želi kazati da su iz ovoga rata jedni izašli kao zločinci, a drugi kao mirotvorci, molitvena skupina ili što već. Haaški sud je imao svoj politički zadatak i prvi put se u povijesti na takav način sudilo“, kazao je Ćosić i dodao kako u ratu nema pobjednika ili poraženog te da je ključno što je sud utvrđivao individualnu odgovornost za kaznena djela počinjena u ratu, “a tih individualaca je za 50 posto više među Bošnjacima nego Hrvatima.“
Ćosić je rekao i “kako je jasno da je bošnjačko ratno vodstvo vojne gubitke od Srba pokušalo nadomjestiti na račun Hrvata.”
