Granić govori o ugroženoj Evropi, opasnostima po Balkan, separatizmu u BiH i bošnjačko-hrvatskim odnosima. Granić u intervju kaže da je Izborni zakon prioritet svih prioriteta i da bi Hrvatska, ako ne dođe do usvajanja Izbornog zakona, mogla blokirati evropski put BiH.
Najdugovječniji Tuđmanov ministar i aktuelni savjetnik hrvatskog premijera Mate Granić za Mrežu govori kako je svijet zbog izraelsko-iranskog sukoba i Putinovih planova i agresije na Ukrajinu na korak od trećeg svjetskog rata.
Granić govori o ugroženoj Evropi, opasnostima po Balkan, separatizmu u BiH i bošnjačko-hrvatskim odnosima. Granić u intervju kaže da je Izborni zakon prioritet svih prioriteta i da bi Hrvatska, ako ne dođe do usvajanja Izbornog zakona, mogla blokirati evropski put BiH.
Govoreći o sukobu na Bliskom istoku, istakao je da ‘Iran sigurno razvija nuklearni program’.
„Oko toga nema nikakve dileme. Ima samo dileme je li napravio ili nije. Daleko veća je vjerojatnost da nije još napravio atomsku bombu. Puno su bolje i čvršće informacije i ovo je daleko, daleko ozbiljnija stvar nego što je to bilo s Irakom. U ovom ratu jako stradaju civili. To je nešto o čemu bi Izrael itekako morao voditi računa. Stradaju na svim stranama, ali posebno Palestinci. I morao bi puno više poštivati međunarodno humanitarno pravo i poštivati civile. Što se tiče Gaze – to je najveća zamjerka Izraelu da ne poštuje međunarodno humanitarno pravo, dostavu humanitarne pomoći. Sigurno je da međunarodna zajednica i UN i SAD, svi moraju učiniti više da se međunarodno humanitarno pravo poštuje“, poručio je Granić.
Dodaje da ‘na tom prostoru sasvim sigurno trebaju biti dvije države – Izrael i Palestina’.
„Naravno, ne Hamasova Palestina, ali Palestina suverena, demokratska država, a za to treba pomoći međunarodna zajednica i UN, i SAD, i EU i Arapska liga. Svi moraju biti uključeni u to da se pomogne da se prvo zaustavi sukob. Kao što je važno pobijediti Hamas, jednako tako je važno poštivati međunarodno humanitarno pravo koje se u Gazi krši“, navodi on.
Smatra i da cilj ruskog predsjednika Vladimira Putina nije samo Ukrajina.
„Cilj su od baltičkih država do Moldavije, Gruzije, pa Bugarska, Rumunija, vidite kako Viktor Orban odlično sarađuje, Robert Fico u Slovačkoj, šef opozicije Andrej Babiš u Češkoj, pa do Srbije i Crne Gore. Milorad Dodik je čest gost u Moskvi. Itekako su veliki planovi predsjednika Putina, praktički geostrateška, geopolitička, apsolutno kontrola cijelog prostora gdje je bila ‘željezna zavjesa’, najveći problem je Poljska, koja je velika evropska država, odlično naoružana. I nakon toga još dolazi ovaj sukob na Bliskom istoku, u kojem u ovom trenutku se ne vidi završetak. Svijet je u nikad većoj neizvjesnosti nakon Drugog svjetskog rata“, tvrdi Granić.
Ocijenio je da je svijet vrlo blizu trećeg svjetskog rata – izazovi su sada ogromni.
„Prvo, Evropa treba biti još bolje organizirana, još bolje naoružana, primarno mislim radi odbrane, mora biti još funkcionalnija. I dobro je da se sada ulaže, i da se čak na 5% poveća izdvajanje bruto domaćeg proizvoda za naoružanje – jer jednostavno Evropa je ugrožena. Putin barem dio EU planira staviti pod svoju kontrolu. Evropska unija je apsolutno ugrožena“, kazao je.
Odgovarajući na pitanje je li Balkan ugrožen ruskim ambicijama, istakao je da ‘Putinu sigurno odgovara stvaranje novih nestabilnosti u Evropi’.
„A to je najlakše postići u ovom prostoru. Na to nikad se ne smije zaboraviti. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je bio na paradi u Moskvi, Dodik je vrlo čest gost. Drugim riječima, ne smije se to podcjenjivati. Utjecaj Rusije je sigurno bio i na događanjima u Crnoj Gori. Američki predsjednik Donald Trump u ovom trenutku ima svoje strateške interese, njemu su važniji odnosi sa Kinom, sa Rusijom i rješavanje otvorenih pitanja nego što je euroatlantsko partnerstvo. Ipak, NATO sa ovim povećanjem izdvajanja ostaje stabilan. Sigurno je jedno – mi nismo u ovom trenutku prvi fokus SAD-a. Ali u ovom trenutku spadamo u dio interesa Putina. U ovom trenutku sigurno je da postoji utjecaj Rusije. Ali on još nije razarajući. I baš zato treba iskoristiti vrijeme za jačanje, diplomatskim putem jačanja EU-a. Pomoći svim državama u procesu pristupanja. Ali naravno da se svaka država mora izjasniti da će poštivati zakone, politiku EU. Primarno mislim na Srbiju, mora jasno se izraziti šta želi, gdje pripada. A što se tiče Bosne i Hercegovine, jednako je opasan secesionizam koji je razarajući, i koji je trenutno na djelu, i unitarizam“, poručio je.
Naglasio je da Dodik treba poštivati sve odluke sudova u Bosni i Hercegovini.
„Neosporno je da niko nema pravo na secesionizam. Zašto? Jer to je rušenje temelja Bosne i Hercegovine, rušenje temelja Dejtonskog sporazuma, Ustava Bosne i Hercegovine. Srbija treba doprinijeti stabilnosti Bosne i Hercegovine. Hrvatska gleda na Bosnu i Hercegovinu kao prijateljsku, susjednu državu. Na evropski put Bosne i Hercegovine gleda da jednostavno pomogne da tri konstitutivna naroda što bolje funkcioniraju, da se poštuju institucije Bosne i Hercegovine i najvažnije – orijentacija i evropski put Bosne i Hercegovine. To je ono što je jedina prava budućnost Bosne i Hercegovine. Sama Bosna i Hercegovina treba odlučiti hoće li u NATO ili ne“, kaže Granić.
Ponovio je da je ‘separatizam apsolutno opasan’, ali navodi ‘da ne smije biti niti unitarizam, jer tako nije stvorena Bosna i Hercegovina’.
„Bosna i Hercegovina je država tri konstitutivna naroda. Prema tome, građanska prava moraju biti jednaka za sve, ali tri naroda moraju biti konstitutivna. Prva stvar koju treba riješiti odmah je pitanje izbornog zakona. Nakon toga druga pitanja, što Bošnjaci kažu, treba vidjeti sve odluke evropskih sudova – ali pitanje izbornog zakona apsolutno se mora riješiti. To je jedan od temelja, i Hrvatska tako na to gleda. Nijedan narod drugom ne može birati člana Predsjedništva. Najbolje je da legitimni predstavnici naroda to dogovore, puno bolje nego visoki predstavnik“, kategoričan je on.
Konstatirao je da je Izborni zakon rješenje za bošnjačko-hrvatske odnose.
„Nema tabu tema, a Hrvatska će itekako podržati saradnju Hrvata i Bošnjaka i sve inicijative koje dolaze“.
Na pitanje hoće li Hrvatska, ako ne dođe do izmjene Izbornog zakona, blokirati naš evropski put, odgovorio je:
„Sigurno je jedno – da je to toliko važna stvar da će Hrvatska svugdje i na svakom mjestu za to insistirati. Sigurno. To je sigurno preduslov bilo kakvog evropskog puta Bosne i Hercegovine. Vrlo precizno“.
