Kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH Slaven Kovačević podnio je Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv Ilije Cvitanovića, delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, člana Kluba hrvatskog naroda i političkog dužnosnika HDZ-a 1990.
Krivična prijava je podnesena zbog postojanja osnova sumnje da je javnim poricanjem, grubim umanjivanjem ili pokušajem opravdavanja zločina utvrđenih pravosnažnom presudom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju počinio krivično djelo iz člana 145a. stav (3), u vezi sa stavom (4), stavom (5) i stavom (7), Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, odnosno drugo krivično djelo koje nadležno tužilaštvo utvrdi nakon provedenih provjera.
U prijavi se navodi da je dana 26.07.2026. godine, tokom televizijske emisije ISTRAGA SEDMICE na TV kanalu Hayat, Ilija Cvitanović, odgovarajući na pitanja novinara Avde Avdića o pravosnažnim presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu „Prlić i drugi“, izjavio:
Ilija Cvitanović: „Kakav UZP. To ne postoji.“
Avdić: „To je presudio Haški tribunal.“
Ilija Cvitanović: „To je politička presuda.“
Avdić: „Koja je razlika između Vas i Dodika koji negira presude za genocid?“
Ilija Cvitanović: „Kakav UZP?“
Avdić: „Negirate presude. To je krivično djelo.“
Ilija Cvitanović: „Prijavite me.“
Navedene izjave izrečene su javno, u televizijskoj emisiji, nakon što je prijavljeni izričito suočen sa činjenicom da je riječ o pravosnažnoj presudi Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.
Umjesto da prihvati presudu Međunarodnog krivičinog suda za bivšu Jugoslaviju u predmetu „Prlić i drugi“ i to bez pravno neutemeljene vlastite interpretacije, prijavljeni je presudu označio kao „političku“, ponovio da „UZP (misli se na kvalifikaciju: udruženi zločinački poduhvat) ne postoji“, a potom, nakon što mu je voditelj rekao: „Negirate presude. To je krivično djelo.“, nije osporio takvu konstataciju niti se od nje ogradio.
VEZANI SADRŽAJ: Raguž nakon incidenta u Međugorju: To nije odbrana katolika, već politički marketing
Naprotiv, odgovorio je riječima: „Prijavite me“ koristeći vlastiti cinizam i vidno političku funkciju kao političku formu negacije pomenute presude i pri tome, izvjesno i svjesno, u cijelosti, devalvirao postojeći Krivični zakon Bosne i Hercegovine i ulogu pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine u ovoj svari, smatrajući se da je svojim političkim položajem u njegovoj vlastitoj percepciji stvorenim političkim autoritetom iznad njih i, posebno, iznad važećih zakona u Bosni i Hercegovini.
Kao pravni osnov naviodi se Član 145a. stav (3) Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
U prijavi se navodi i: “Izraz UZP (odnosno „udruženi zločinački poduhvat“ eng. „Joint Criminal Enterprise“) u spornom razgovoru, prema njegovom javnom i političkom kontekstu, vidno se i nedvojbeno odnosi na pravosnažnu presudu MKSJ u predmetu Tužilac protiv „Jadranka Prlića i drugih“ broj IT-04-74-A, izrečenu 29.11.2017. godine.
Žalbeno vijeće MKSJ potvrdilo je gotovo sve osuđujuće zaključke prvostepenog vijeća i sve izrečene kazne iz prvostepene presude protiv Jadranka Prlića, Brune Stojića, Slobodana Praljka, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića.
Pravosnažno je potvrđeno da su osuđeni odgovorni za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija, uključujući ubistva, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju, protivpravno premještanje civila, zatvaranje i protivpravno zatočenje civila, prisilni rad, nečovječna djela i postupanje, široko razaranje i oduzimanje imovine koje nije bilo opravdano vojnom nuždom, uništavanje ili oštećivanje vjerskih i obrazovnih ustanova, protivpravne napade na civile i protivpravno širenje terora među civilnim stanovništvom. Za pojedine osuđene potvrđene su i osude za silovanje, seksualno nasilje i pljačku javne ili privatne imovine.
U prijavi se navodi i da dio sudske presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju iz Haga o postojanju UZP-a nije niti može biti izdvojena politička ocjena, nego dio pravosnažno utvrđene individualne krivične odgovornosti lica iz susjedne Hrvatske i Bosne i Hercegovine, kao pravosnažna činjenica, u potpunoj suradnji, planom i ciljem uz taksativno utvrđene i činjenično utvrđene zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, prenose Vijesti.ba.