Može li Republika Srpska promijeniti način upravljanja i vratiti institucije građanima umjesto pojedincima i političkim strukturama? Branko Blanuša, Marinko Božović i Draško Stanivuković izašli su s nizom teških optužbi na račun aktuelne vlasti, tvrdeći da su zaduživanje, koncentracija moći, gubitak resursa i bogaćenje ljudi bliskih režimu postali problemi kojima se mora stati ukraj.
Teške optužbe
Kandidati za predsjednika Republike Srpske Branko Blanuša, za srpskog člana Predsjedništva BiH Marinko Božović i za predsjednika Vlade Republike Srpske Draško Stanivuković predstavili su svoje viđenje trenutnog stanja i promjena koje namjeravaju provesti.
Njihova zajednička poruka jeste da građani žive sve teže, dok je politika, prema njihovoj ocjeni, prodrla u gotovo sve oblasti društva.
Istovremeno tvrde da se Republika Srpska sve više zadužuje, dok političari povezani s aktuelnom vlašću i njima bliski poslovni ljudi postaju sve bogatiji.
Posebno kritikuju način upravljanja institucijama i resursima, tvrdeći da se iza javnog zaklinjanja u zaštitu Republike Srpske odvijaju procesi koji joj nanose štetu.
Pravda i institucije
Branko Blanuša kao jedan od prvih zadataka eventualne nove vlasti vidi vraćanje povjerenja u institucije i uspostavljanje jednakosti svih građana pred zakonom.
Prema njegovom mišljenju, institucije ne smiju biti pod kontrolom jednog političkog centra niti služiti interesima pojedinca ili grupe.
– Ja sam uvijek bio za to da ne bude sve u rukama pojedinca ili grupe ljudi. Da institucijama Republike Srpske ne treba da upravlja jedan čovjek ili komitet jedne stranke. Institucije treba da rade onako kako je to predviđeno zakonom i ustavom. Da odgovorni ljudi, profesionalci, ljudi od znanja i struke i ljudi koji hoće i mogu budu u tim institucijama – mišljenja je Blanuša.
Blanuša smatra da bi upravo profesionalizacija institucija trebala predstavljati osnovu drugačijeg načina upravljanja.
Njegova poruka je da politička pripadnost ne smije biti presudna prilikom donošenja odluka i izbora ljudi koji upravljaju javnim institucijama.
Smanjenje budžeta
Jedna od konkretnih mjera koju Blanuša zagovara odnosi se na budžet predsjednika Republike Srpske.
Prema njegovim riječima, budžet od približno 80 miliona KM treba značajno smanjiti i svesti na iznos potreban za normalno funkcionisanje institucije predsjednika.
Razliku bi, smatra, trebalo preusmjeriti Vladi Republike Srpske ili lokalnim zajednicama kako bi novac bio korišten za potrebe građana.
– On čak mora biti mnogo manji nego budžeta predsjednika država u okruženju, npr. predsjednika Srbije ili Hrvatske, s obzirom na veličinu država i broj stanovnika. Ta razlika u budžetu treba da bude na raspolaganju Vladi i možda lokalnim zajednicama. Vlada će sa svojim ministarstvima znati na koji način najbolje usmjeriti ta sredstva ne u interesu pojedinca nego građana Republike Srpske – objašnjava Blanuša.
Na taj način pitanje predsjedničkog budžeta postavlja kao primjer šireg odnosa prema javnom novcu.
Blanuša smatra da sredstva institucija moraju biti prilagođena njihovim stvarnim potrebama, dok višak novca treba usmjeravati tamo gdje građani mogu imati konkretnu korist.
Optužbe protiv Cvijanović
Marinko Božović uputio je posebno teške optužbe na račun srpskog člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.
On tvrdi da je njen glas za promjene načina odlučivanja u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika doveo do gubitka prava veta i stvorio moguće pretpostavke za procese koje opisuje kao opasne po interese Srpske pravoslavne crkve.
Božović takav potez predstavlja kao jednu od najvećih izdaja srpskih nacionalnih interesa tokom aktuelnog mandata, povezujući ga sa ukidanjem sankcija Miloradu Dodiku i SNSD-u.
– Zamislite da mi dozvolimo da nam se desi da zahvaljujući odluci srpskog člana Predsjedništva BiH, koji je u tom momentu bila Željka Cvijanović, vremenom stvorimo preduslove za formiranje Bosanske pravoslavne crkve i da ti objekti koji su danas vlasništvo SPC stvore mogućnost preladska i izgube vlasništvo. To je jedna od najvećih bruka i sramota ovog mandata koji je iza nas – kategoričan je Božović.
Riječ je o tvrdnjama i političkim ocjenama koje iznosi Božović, a kojima pokušava napraviti jasnu razliku između politike koju zagovara i poteza aktuelne vlasti.
Protiv trećeg entiteta
Božović je istovremeno poručio da se protivi raspakivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i idejama o stvaranju trećeg entiteta.
Svoju politiku predstavlja kao borbu za očuvanje Republike Srpske u postojećim okvirima i zaštitu njenih interesa kroz institucije.
Prema njegovom mišljenju, takva politika ne smije biti ograničena samo na Banju Luku ili djelovanje predstavnika iz Republike Srpske u institucijama Bosne i Hercegovine.
– Republika Srpska se čuva na svakom pedlju njene teritorije, ne samo u Banjaluci i u Sarajevu. Ona se čuva na jedan odgovoran način kroz vođenje odgovorne politike koja prije svega treba da zaštiti interese naroda, a onda da zaštiti i interese Republike Srpske – smatra Božović.
Time je poručio da zaštitu interesa Republike Srpske vidi kroz odgovorno političko djelovanje, a ne kroz poteze koji bi mogli otvoriti pitanje postojećeg dejtonskog uređenja.
Problem zaduživanja
Draško Stanivuković fokusirao se prvenstveno na ekonomiju i stanje javnih finansija.
On tvrdi da je aktuelna vlast prezadužila Republiku Srpsku i da se novi krediti više ne koriste prvenstveno za razvoj i velike investicije, već za servisiranje osnovnih budžetskih obaveza.
Takvu politiku opisuje kao dugoročno neodrživu.
Prema njegovim riječima, zaduživanje može imati opravdanje kada se novac koristi za kapitalne projekte koji stvaraju novu vrijednost, ali problem nastaje kada kreditna sredstva postanu neophodna za redovno funkcionisanje sistema.
– Vi nemate ozbiljne kapitalne projekte koje nećete servisirati preko kreditnih sredstava. Evo npr. kada pričamo o najvećem projektu kolektora, a generalno kanalizacione mreže u cijeloj Republici Srpskoj, auto-puteva i puteva, imate tako dobre aranžmane gdje dignete kredit od 100 miliona i dobijete bespovratne kredite od 100 miliona. Sad se dižu krediti da se isplate penzije – navodi Stanivuković.
Stanivuković time pokušava napraviti razliku između razvojnog zaduživanja i uzimanja kredita za tekuću potrošnju.
Prema njegovoj ocjeni, sadašnja vlast je upravo u tom segmentu dovela javne finansije u problematičnu situaciju.
Ugovor sa narodom
Stanivuković tvrdi da postoji sve veći jaz između životnog standarda građana i bogatstva političkih i poslovnih krugova povezanih s vlašću.
Njegova poruka biračima jeste da opozicionim kandidatima pruže priliku da pokažu da promjena vlasti može donijeti drugačiji odnos prema javnom novcu i institucijama.
Najviše pažnje privukla je njegova poruka u kojoj je politički sistem aktuelne vlasti opisao kroz odnos „oca, sina i kuma“.
– Prvi korak je Blanuša, a u drugom Stanivuković, ako vjerujete i ako ste za to da Republika Srpska ne bude zemlja oca, sina i kuma. U crkvi imaju Oca, Sina i Svetog duha, ali mi nismo za oca, sina i kuma – kaže Stanivuković.
Ovom porukom pokušao je direktno pogoditi u ono što opozicija godinama predstavlja kao jedan od najvećih problema vlasti, koncentraciju političke i ekonomske moći u uskom krugu međusobno povezanih ljudi.
Promjene od oktobra
Blanuša, Božović i Stanivuković uvjereni su da Republika Srpska ima mogućnost ekonomskog i institucionalnog oporavka, ali smatraju da je za to potrebna promjena načina upravljanja.
Njihove poruke obuhvataju nekoliko ključnih oblasti: vraćanje povjerenja u institucije, jednakost pred zakonom, racionalnije trošenje javnog novca, smanjenje zaduživanja i zaštitu interesa Republike Srpske.
Istovremeno su aktuelnoj vlasti uputili ozbiljne političke optužbe, od prekomjernog zaduživanja i partijskog upravljanja institucijama do poteza za koje tvrde da predstavljaju odricanje od važnih interesa Republike Srpske.
Njihov plan zasniva se na uvjerenju da promjene mogu početi već nakon oktobarskih izbora.
Biračima poručuju da traže priliku da pokažu kako, prema njihovim riječima, „nisu svi isti“ i da institucije mogu funkcionisati bez dominacije jednog čovjeka, jedne stranke ili uskog kruga politički povezanih ljudi.
Centralna poruka njihovog nastupa zato je mnogo šira od kritike pojedinačnih odluka aktuelne vlasti.
Oni predstojeće izbore predstavljaju kao izbor između nastavka postojećeg sistema i modela u kojem bi institucije, javni novac i resursi Republike Srpske, prema njihovom obećanju, bili vraćeni u službu građana.


data-nosnippet>