Bivša hrvatska premijerka pozvala Zagreb da iskoristi članstvo u EU i zaustavi pregovore sa zemljama čiji su zvaničnici reagovali na smrt ratnog zločinca
Bivša premijerka Hrvatske Jadranka Kosor pozvala je Hrvatsku da blokira pregovore Evropske unije sa Srbijom i Crnom Gorom, nakon reakcija zvaničnika tih zemalja na smrt pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Kosor je reagovala na poteze vlasti u Srbiji, ali i predsjednika Skupštine Crne Gore i lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andrije Mandića, nakon vijesti o Mladićevoj smrti.
Nakon reakcija vlasti u Srbiji na smrt osuđenog krvnika, ratnog zločinca, RH, članica EU, mora blokirati pregovore te zemlje za EU. A i C. Goru zbog četnika Mandića, napisala je Kosor.
Njena poruka izazvala je pažnju javnosti, posebno zbog zahtjeva da Hrvatska, kao članica Evropske unije, iskoristi svoj položaj i blokira dalji napredak Srbije i Crne Gore prema članstvu u EU.
Kosor je svoju reakciju povezala s načinom na koji su pojedini zvaničnici Srbije i Crne Gore govorili o Mladiću nakon njegove smrti. Posebno je kritikovala poruke kojima se, prema njenoj ocjeni, iskazuje poštovanje prema osobi koja je pravosnažno osuđena za najteže ratne zločine.
Ratko Mladić preminuo je u pritvorskoj jedinici u Scheveningenu, gdje je služio doživotnu kaznu zatvora. Pravomoćno je osuđen za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja počinjena tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Nakon vijesti o njegovoj smrti, iz Srbije su stigle reakcije pojedinih političara i zvaničnika koje su izazvale brojne osude u Bosni i Hercegovini i regionu. Kosor smatra da bi Hrvatska na takve poruke trebala odgovoriti kroz svoju politiku prema evropskim integracijama Srbije.
Posebno se osvrnula i na predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, koji je izrazio saučešće Mladićevom sinu Darku.
Mandić je poznat po političkim stavovima koji su godinama predmet brojnih polemika u Crnoj Gori i regionu, dok je njegovo izražavanje saučešća porodici Ratka Mladića nakon njegove smrti dodatno otvorilo pitanje odnosa političkih predstavnika prema ratnim zločinima i presudama međunarodnih sudova.
Kosorin poziv tako otvara i šire pitanje odnosa Evropske unije prema državama kandidatima i standardima koje zemlje regiona moraju ispuniti na putu ka članstvu, posebno kada je riječ o suočavanju s prošlošću, poštivanju presuda međunarodnih sudova i odnosu prema ratnim zločinima.