Evropska uredba propisuje da države članice imaju obavezu obavijestiti Evropsku komisiju, Vijeće EU-a i Evropski parlament u slučaju uvođenja kontrola, čime se jača transparentnost i smanjuje prostor za proizvoljna ograničenja slobode kretanja.
Hrvatski sabor je tokom protekle sedmice usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nadzoru državne granice, kojim se domaće zakonodavstvo usklađuje s novom uredbom Evropske unije o Schengenu. Ove promjene mogle bi imati utjecaj i na putovanja građana Bosne i Hercegovine u Hrvatsku.
Ključna novina zakona odnosi se na mogućnost privremenog ponovnog uvođenja nadzora na unutrašnjim granicama, ne samo duž cijele granice, već i na njenim određenim dionicama. Takva odluka donosi se na prijedlog ministra unutarnjih poslova, što omogućava brže reagovanje u vanrednim okolnostima, poput sigurnosnih prijetnji, pojačanih migracijskih kretanja ili zdravstvenih rizika.
Zakonom je predviđena i opcija privremenog zatvaranja pojedinih graničnih prijelaza ili skraćenja njihovog radnog vremena, uz preusmjeravanje saobraćaja, pri čemu mjere moraju biti proporcionalne i jasno obrazložene, navode hrvatski mediji.
Ministarstvo unutrašnjih poslova formalno je određeno kao nadležno tijelo za provođenje konsultacija s Evropskom komisijom u vezi s nadzorom unutarnjih granica, pišu hrvatski izvori.
Ove izmjene dolaze u trenutku kada više država članica EU-a, među kojima su Njemačka, Austrija, Italija, Francuska i Slovenija, već primjenjuju privremene kontrole zbog migracijskih i sigurnosnih izazova. Hrvatska do sada nije posezala za ovom mjerom, ali novi zakon uspostavlja jasan pravni okvir za brzo postupanje ukoliko se ukaže potreba.
Evropska uredba naglašava da svaka odluka o uvođenju kontrola mora biti prijavljena Evropskoj komisiji, Vijeću EU-a i Evropskom parlamentu, čime se osigurava veći stepen transparentnosti i smanjuje mogućnost proizvoljnog ograničavanja slobode kretanja.