Državljanin BiH Huso B. godinama je u Njemačkoj primao 7.250 eura državne pomoći. Zbog prevara je odavno trebalo da bude deportovan iz Njemačke, ali to nije učinjeno jer ima osmoro djece. Sada je dao izjavu za list Bild.
U Kolnu jedan državljanin BiH, njegova supruga i njihovo osmoro djece svakog mjeseca primaju 7.250,77 eura od države. A muškarac zapravo već 23 godine uopšte ne bi trebalo da bude u Njemačkoj. U međuvremenu je više puta krivično gonjen. Nadležni državni organ ipak nastavlja da isplaćuje novac. „Kako je to moguće?“, pita se najtiražniji njemački list Bild, koji piše o, kako ga nazivaju, „kriminalnom Bosancu“.
Huso B. se prvi put pojavljuje u Kelnu 2003. godine. Bosanac, koji potiče iz romske porodice, nema nikakve lične dokumente. Njegov zahtjev za azil ubrzo je odbijen: Bosna i Hercegovina se smatra sigurnom zemljom porijekla. Huso B. potom nestaje – i 2007. ponovo se pojavljuje u Njemačkoj.
Ponovo biva protjeran, ali ponovo uspijeva da ostane u Njemačkoj jer angažuje advokata i podnosi tužbu u vezi sa pravom na boravak. Postupak traje dvije godine, a zatim je njegov zahtjev opet odbijen. I ponovo nije deportovan. Čak ni kada je počinio krivična djela.
Bild piše da je Huso B. policiji poznat zbog raznih prevara.
„Ali, on ne radi samo na svojoj kriminalnoj karijeri. Ovaj Bosanac u Kelnu osniva porodicu i sa suprugom ima ukupno osmoro djece. I prima pomoć od države prema Zakonu o naknadama za azilante: po 835,24 eura ‘pomoći za životne potrebe’ za njega i njegovu suprugu, te između 630,81 i 817,71 evra po djetetu, u zavisnosti od uzrasta. To ukupno iznosi više od 87.000 eura godišnje. Porodica ionako ne plaća stanarinu, jer živi u oronulom bloku za azilante u Kelnu. Poređenja radi, prosječan par u Njemačkoj raspolaže, prema Saveznom zavodu za statistiku, neto prihodom od 4.496 evra. Na osmoro djece dodaje se 2.072 evra dječjeg dodatka, što ukupno iznosi 6.568 eura mjesečno“, piše njemački list.
Grad Keln se, pozivajući se na zaštitu podataka, ne želi izjašnjavati o slučaju Huse B. Navode da „u slučaju nedostatka prava boravka, obaveza napuštanja zemlje ne može uvijek biti sprovedena. Ovdje se moraju uzeti u obzir, između ostalog (…) porodične okolnosti. Ako su djeca pogođena deportacijom – čak i samo posredno – to se posebno mora uzeti u obzir.“
Dakle, deportacija Huse B. ne sprovodi se zbog djece. S obzirom na to da porodica već dugo živi u Njemačkoj, više ne primaju samo osnovnu naknadu za azilante, već i takozvane „povećane analogne naknade“, u visini redovne socijalne pomoći.
Prema navodima grada Kelna, samo u toj metropoli na Rajni postoji sedam desetoročlanih porodica sa maloljetnom djecom koje primaju naknade za azilante.
Bild tvrdi da ima uvid u dokumente koji pokazuju koliko Huso B. i njegova porodica primaju novca od države.
Kada su ga novinari u njegovom domu u Kelnu suočili sa tim podacima, on je negirao da prima toliko novca. Svoju kriminalnu prošlost takođe umanjuje: „Posljednje krivično djelo koje sam počinio bilo je 2014.“, tvrdi ovaj bosanski Rom.
Međutim, i to je navodno netačno: Huso B. je posljednji put trebalo da izađe pred sud 8. decembra 2025. Optužen je da je pokušao da izvrši prevaru u jednoj drogeriji sa poklon-karticama. Proces je na kraju odgođen za ovu godinu, piše Bild.