Procurili transkripti razgovora između mađarskih i ruskih zvaničnika otkrivaju dubinu političke i diplomatske saradnje koja je, prema navodima istraživača, išla daleko izvan uobičajenih bilateralnih odnosa. U središtu priče nalazi se komunikacija između mađarskog ministra vanjskih poslova i ruskih predstavnika, uključujući i šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova, koja ukazuje na sistematsko prenošenje povjerljivih informacija iz Brisela.
U razgovorima se čuje kako mađarski zvaničnik prenosi detalje sa sastanaka ministara vanjskih poslova Evropske unije, uključujući i unutrašnje nesuglasice među državama članicama. Pored toga, bilježe se i pokušaji da se pojedina ruska imena uklone sa sankcionih lista, kao i ponude pomoći ruskim kompanijama pogođenim restriktivnim mjerama.
Jedan od najzapaženijih primjera odnosi se na zahtjev ruskog oligarha Ališera Usmanova da se njegova sestra ukloni sa liste sankcionisanih osoba. U razgovoru se jasno vidi spremnost mađarske strane da, u saradnji s drugim državama, pokrene inicijativu u Briselu kako bi se to i ostvarilo. Nekoliko mjeseci kasnije, taj zahtjev je zaista i realizovan.
Osim konkretnih političkih poteza, transkripti otkrivaju i ton odnosa između sagovornika, koji često prelazi u lični i neformalan. Evropska unija se u tim razgovorima nerijetko opisuje s dozom podsmijeha, dok se pojedini evropski lideri kritikuju i omalovažavaju.
Kako navodi istraživački portal The Insider, ovi razgovori predstavljaju prvi jasan dokaz o sistematskom djelovanju jedne članice Evropske unije u korist ruskih interesa unutar evropskih institucija.
Prema istim izvorima, Mađarska i Slovačka su u više navrata koristile pravo veta kako bi blokirale ili uslovljavale donošenje paketa sankcija, tražeći zauzvrat uklanjanje određenih ruskih pojedinaca i kompanija s lista. Takva praksa, tvrde evropski diplomati, postala je dio pregovaračke strategije, u kojoj se početni zahtjevi postavljaju široko, a zatim svode na politički najvažnije ciljeve.
U nekim slučajevima, saradnja je uključivala i razmjenu argumenata koje bi mađarska strana koristila u Briselu protiv sankcija. Ruski zvaničnici su, prema navodima iz transkripata, aktivno učestvovali u formulisanju tih stavova, čime se dodatno briše granica između nacionalne politike i vanjskog utjecaja.
Ovi navodi dodatno osvjetljavaju dugogodišnje blokade sankcija unutar Evropske unije, koje su često izazivale frustraciju među ostalim članicama. Pojedini evropski zvaničnici već ranije su upozoravali na mogućnost curenja informacija ka Moskvi, ali su sada prvi put dostupni konkretni dokazi koji takve sumnje potkrepljuju. Mađarska vlada odbacila je optužbe, nazivajući ih propagandom. Ipak, političke posljedice mogle bi biti dalekosežne, jer se u evropskim institucijama sve češće razmatraju načini da se ograniči utjecaj pojedinačnih država na donošenje ključnih odluka, posebno u oblasti vanjske i sigurnosne politike.
Reakcije Budimpešte i odgovor Brisela
U međuvremenu, mađarski ministar vanjskih poslova Peter Sijarto javno je priznao da je održavao kontakte s ruskim zvaničnicima upravo u vrijeme kada su ministri Evropske unije raspravljali o novim paketima sankcija protiv Moskve, ali je te razgovore predstavio kao dio redovne diplomatske prakse.
On je, komentarišući objavljene transkripte, ironično poručio da su novinari „dokazali da govori isto i javno i privatno“, istovremeno tvrdeći da su njegovi razgovori godinama pod nadzorom stranih obavještajnih službi.
Sijarto je dodatno naglasio da Mađarska već četiri godine smatra da politika sankcija više šteti Evropskoj uniji nego Rusiji, ponavljajući da Budimpešta neće podržati mjere koje ugrožavaju njenu energetsku sigurnost ili, kako tvrdi, šanse za postizanje mira.
Prema njegovim riječima, kontakti s drugim državama, uključujući Rusiju, Izrael, Srbiju i Tursku, dio su uobičajenih konsultacija koje se vode prije i nakon sastanaka ministara vanjskih poslova Evropske unije.
Portparol mađarske vlade Zoltan Kovac odbacio je optužbe o dijeljenju povjerljivih informacija, navodeći da se razgovori odnose isključivo na javne politike Evropske unije i da ne postoje dokazi da je Budimpešta Moskvi dostavljala osjetljive podatke.
Evropska komisija je, međutim, reagovala ocjenjujući ova otkrića kao ozbiljno zabrinjavajuća i zatražila dodatna objašnjenja od mađarskih vlasti.
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je da ga ovakvi navodi ne iznenađuju i da zbog toga pažljivo bira kada i kako dijeli informacije na sastancima s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Zbog rastućeg nepovjerenja, unutar Evropske unije sve češće se ograničava razmjena povjerljivih informacija s Mađarskom, pa se najosjetljivije teme sve više razmatraju u užim formatima i neformalnim sastancima.
