“Lopta je sada u potpunosti u rukama odvjetnika koji zastupaju američku vladu”, upozorava Puljić
Nakon jučerašnjeg ročišta u predmetu Milorad Dodik i ostali protiv američkog Ministarstva finansija, postupak je vraćen na 8. septembar. Novi sudija Jeffrey Kuntz tada bi trebao razmatrati odgovor američke vlade na zahtjev Dodikovog pravnog tima za odbacivanje tužbe. Iz Washingtona se javio dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić.
Govoreći o tome kakav bi mogao biti sudski epilog spora Dodika s američkim Ministarstvom finansija, Puljić je kazao da jučerašnje ročište nije donijelo konkretnu odluku.
„Održano je ročište na kojem je odlučeno da se ništa ne događa. Sve je vraćeno za 8. idućeg mjeseca, dakle 8. septembra 2026. Ponovno će se raspravljati o svemu ovome, zato što je Dodikov odvjetnički tim na vrijeme poslao svoje mišljenje. Lopta je sada u potpunosti u rukama odvjetnika koji zastupaju američku vladu.“
Ključno pitanje je li Ministarstvo finansija djelovalo proizvoljno
Puljić je pojasnio da se sada čeka konačan odgovor američkog Ministarstva finansija na zahtjev Dodikovog tima za odbacivanje tužbe.
„U svom prigovoru od jučer, 25. augusta, Dodikov pravni tim osporio je proceduralnu valjanost, činjenične temelje i ustavnu legitimnost početnih sankcija Ministarstva finansija. Ovdje je zapravo ključno pitanje ove pravne bitke – je li Ministarstvo finansija djelovalo proizvoljno i hirovito.“
Nakon odgovora američke vlade, novi sudija mogao bi odlučiti o nastavku postupka ili njegovom okončanju.
„Kada Ministarstvo finansija 8. septembra podnese svoj konačni odgovor na zahtjev za odbacivanje, bit će u potpunosti spremno za novog sudiju Kuntza da zakaže usmene rasprave ili donese konačnu odluku o tome hoće li tužba biti odbačena.“
Moguće dodatne rasprave na jesen
Puljić navodi da postoji mogućnost da postupak bude dodatno produžen ukoliko sudija odluči zakazati saslušanja.
„On može donijeti odluku, sudsku i to je to, ili će se dalje nastaviti. Možda će biti još nekih svjedoka. Ako sudija Kuntz zakaže saslušanje za kasnu jesen 2026., to bi odgodilo konačnu odluku o tome hoće li se slučaj odbaciti ili će se dopustiti da se nastavi s otkrivanjem dokaza i saslušanjem svjedoka.“
Dodao je da bi promjena sudije mogla utjecati na dinamiku cijelog postupka.
„Nedavna preraspodjela predmeta Dodik i ostali protiv Ministarstva finansija sa sudije Rodolfa Ruiza na sudiju Jeffreyja Kuntza uvodi značajne proceduralne promjene koje bi mogle utjecati na ritam zakazivanja slučaja.“
Dodikov cilj može biti ukidanje sankcija
Govoreći o mogućim motivima za pokretanje tužbe, Puljić smatra da je jedan od ciljeva mogućnost promjene američke politike i eventualnog ukidanja sankcija.
„Najvjerovatnije je to da se eventualno promijeni vlast u Americi na idućim izborima, pa omogući uvođenje ili, bolje rečeno, ukidanje sankcija Miloradu Dodiku i ostalima.“
Posebno bi, kako je kazao, za takav razvoj događaja mogao biti zainteresiran Igor Dodik.
„Osobito je za takav razvoj događaja zainteresiran Igor Dodik, s obzirom na planove da pokrene poslovanje s američkim partnerima i mogućim američkim ulaganjima na tehnološkom planu i eksploataciji rijetkih minerala.“
Sankcije Iranu bez roka
Puljić se osvrnuo i na američke sankcije Iranu, navodeći da se iza zatvorenih vrata vode intenzivni diplomatski pregovori.
„Svi mislimo da se sada vode žestoki pregovori iza zatvorenih vrata, diplomacija je u punom jeku. Ove sankcije nemaju datum. Ali cilj im je finansijsko-ekonomsko uništavanje Irana, ali i nametanje takozvanih sekundarnih sankcija za one zemlje, odnosno kompanije, koje budu poslovale s Iranom.“
Prema njegovim riječima, takve mjere mogle bi imati ozbiljne posljedice po međunarodnu ekonomiju.
„Ako do toga dođe, sve će imati, vjerujte, katastrofalne globalne negativne posljedice. Mnogi to smatraju pritiskom kako bi Amerika što više dobila od saveznih katarskih pregovarača, ali i zbog toga što dolazi vrijeme kongresnih izbora u novembru.“
Američki dug dosegao 40 biliona dolara
Govoreći o stanju američkih javnih finansija, Puljić je upozorio na rastuće troškove servisiranja duga.
„Da podsjetimo, 40 biliona dolara je američki dug. Svaki građanin ove zemlje, pa i ljudi koji su danas rođeni, zaduženi su za više od 100.000 dolara. Svake sekunde Amerika troši 92.000 dolara.“
Posebno problematičnim smatra troškove kamata.
„40 biliona dolara je, naravno, vodeći naslov u medijima, ali kamate su ono što je najveći problem. Amerika troši bilion i 200 milijardi dolara godišnje samo na servisiranje tog duga, više nego što, recimo, troši na odbranu.“
Puljić upozorava da bi nastavak rasta duga mogao ugroziti povjerenje investitora i američki dolar.
„Iako su Sjedinjene Države najveće svjetsko gospodarstvo, rastući dug mogao bi navesti investitore da zahtijevaju veće kamatne stope za američke obveznice, što bi bio ogroman problem, ili da dovedu u pitanje kreditnu sposobnost ove nacije, što bi narušilo povjerenje u dolar kao svjetsku rezervnu valutu.“
Trump i glasanje putem pošte
Na kraju je Puljić govorio o pritisku Donalda Trumpa da se ograniči glasanje putem pošte, koje je na posljednjim predsjedničkim izborima koristilo oko 30 posto birača.
„To je ono što može dovesti do potpunog izbornog kaosa. Trump želi upravo taj scenarij kako bi mogao reći, ako republikanci izgube kongresne izbore u novembru, da su oni bili namješteni. On to stalno tvrdi, iako to ovdje nikada nije bilo pitanje.“
Puljić je podsjetio da je Trump i ranije iznosio tvrdnje o navodnim prevarama prilikom glasanja poštom.
„Zanimljivo je da se Trump poziva na prevare tokom glasanja putem pošte, iako je on sam tako glasao nekoliko puta. Iako su od 10 miliona slučajeva glasanja preko pošte ustanovljene samo četiri prevare.“
Dodao je da je glasanje putem pošte bilo značajno zastupljeno i na posljednjim predsjedničkim izborima.
„Na prošlim predsjedničkim izborima, da podsjetimo još jednom, tako je glasalo oko 30 posto birača.“