Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump uzdrmao je odnose unutar NATO-a, nagovještavajući da Washington ozbiljno razmatra mogućnost izlaska iz vojnog saveza koji decenijama predstavlja stub zapadne sigurnosti. U razgovoru za britanski Telegraf, Trump je poručio da članstvo SAD-a u NATO-u više nije pitanje za razmatranje, već nešto što „prevazilazi ponovno promišljanje“. Njegova izjava dolazi u trenutku sve dubljih razlika između SAD-a i evropskih saveznika oko rata u Iranu.
Američki predsjednik otvoreno je izrazio nezadovoljstvo odbijanjem članica NATO-a da se uključe u američko-izraelske operacije protiv Irana, kao i njihovom nespremnošću da pomognu u ponovnom otvaranju Hormuškog moreuza, ključne pomorske rute za globalno snabdijevanje energijom.
Trump je dodatno zaoštrio retoriku, nazvavši NATO „papirnim tigrom“ i ocijenivši da Rusija jasno vidi slabosti saveza. Takve poruke dolaze u trenutku kada je jedinstvo zapadnih država pod snažnim pritiskom usljed eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Kako navodi Politico, američki državni sekretar Marco Rubio poručio je da bi Washington mogao preispitati odnose s NATO-om po završetku rata s Iranom, čime je dodatno pojačan pritisak na evropske saveznike.
Rubio je u intervjuu za Fox News, u razgovoru sa Seanom Hannityjem, izjavio da će Sjedinjene Američke Države morati preispitati vrijednost NATO-a za sopstvene interese. Kako je naveo, ako savez podrazumijeva da SAD brane Evropu, dok evropske države istovremeno odbijaju pružiti logističku podršku kada je Washingtonu potrebna, takav odnos postaje teško održiv.
„Ako NATO znači da mi branimo Evropu, a oni nama uskraćuju baze kada su nam potrebne, to nije dobar aranžman“, poručio je Rubio.
U istom kontekstu, Trump je ponovo kritikovao britanskog premijera Kira Starmera, optužujući Veliku Britaniju za nedostatak podrške i dovodeći u pitanje kapacitete britanske vojske.
Istovremeno, evropske zemlje sve odlučnije odbijaju američke zahtjeve za podršku u sukobu s Iranom. Španija je zabranila američkim vojnim avionima korištenje svog zračnog prostora i baza za operacije povezane s Bliskim istokom, dok je Poljska poručila da nema planove da svoje protivzračne sisteme „Patriot“ prebaci u region. Italija je također odbila da omogući američkim bombarderima korištenje baze Sigonella na Siciliji.
Od početka američko-izraelskih udara na Teheran krajem februara, Francuska, Njemačka, Italija i Velika Britanija odbile su poslati ratne brodove u Perzijski zaljev, pristajući tek na diplomatsku podršku sigurnoj plovidbi kroz Hormuški moreuz – i to tek nakon okončanja sukoba.
Tenzije su dodatno porasle nakon što je Trump optužio Francusku da je zatvorila svoj zračni prostor za transport vojne opreme ka Izraelu, uz poruku da će Sjedinjene Američke Države to „zapamtiti“. Istovremeno je evropskim saveznicima poručio da će osiguravanje plovidbe kroz Hormuški moreuz biti njihova odgovornost. „Nabavite vlastitu naftu“, napisao je Trump.
Ovakve izjave dolaze u trenutku kada se NATO suočava s jednim od najvećih izazova u posljednjim decenijama. Rat u Iranu produbio je razlike među saveznicima, posebno kada je riječ o vojnom angažovanju i podjeli odgovornosti.
Analitičari upozoravaju da bi eventualno povlačenje SAD-a iz NATO-a imalo dalekosežne posljedice po sigurnosnu arhitekturu Evrope i globalni odnos snaga. Bez američkog prisustva, evropske države morale bi redefinirati vlastite odbrambene kapacitete u znatno nestabilnijem okruženju.
Iako za sada nema konkretne odluke, sama mogućnost takvog poteza već izaziva političke i sigurnosne potrese, dodatno komplikujući ionako napetu međunarodnu situaciju.
