Prema podacima Agencije za zapošljavanje, u junu 2025. godine 420.000 radnika koji su obavezni plaćati doprinose za socijalno osiguranje imalo je dozvolu boravka ili nastanjivanja u Njemačkoj na osnovu svog zaposlenja.
Prema procjenama stručnjaka, Bosna i Hercegovina je izgubila više od trećine stanovništva od 1991. godine do danas. Trend odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine i dalje je snažan, a istraživanja pokazuju da čak 70 posto mladih razmišlja o odlasku. Od 2015. godine primjetan je fenomen u kojem sami roditelji postaju ključni motivatori odlaska svoje djece. Nezadovoljstvo se akumulira u svim segmentima života – od sigurnosti i zdravstva do obrazovanja i političke klime, koju 90 posto stanovništva doživljava kao negativnu. Kao glavne razloge navode nepotizam, političke privilegije i osjećaj da se znanje i trud ne cijene dovoljno. Veliki broj njih kao svoje odredište vidi Njemačku, koja je za građane Balkana godinama bila „obećana zemlja“.
Jedno od glavnih odredišta
Njemačka je jedno od primarnih odredišta i mnogih Bosanaca i Hercegovaca, a nedavno je objavljeno koliko njih trenutno živi tamo. Izvještaj Središnjeg registra stranaca (AZR) pokazuje da u Njemačkoj živi više od 14 miliona stranaca. Njihov udio u ukupnom stanovništvu (oko 83,6 miliona) iznosi približno 16,8 posto. Prema podacima AZR-a, u Njemačkoj živi 246.724 državljana Bosne i Hercegovine, što ih svrstava na 16. mjesto po broju stranaca u toj zemlji.
Ispred Bosne i Hercegovine nalaze se Kosovo (11. mjesto) i Srbija (14. mjesto) s ukupno 262.479 državljana koji žive u Njemačkoj. Sjeverna Makedonija je na 22. mjestu. Veliki broj državljana Bosne i Hercegovine posjeduje i državljanstvo Republike Hrvatske, a prema službenoj statistici Hrvatska je na devetom mjestu po broju stranih državljana u Njemačkoj – trenutno je registrirano 414.555 hrvatskih državljana.
Radne migracije u Njemačku više su nego udvostručene od 2020. godine. Prema podacima Agencije za zapošljavanje, u junu 2025. godine 420.000 radnika obaveznih na plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje imalo je dozvolu boravka ili nastanjivanja u Njemačkoj zbog zaposlenja. U 2020. godini taj broj bio je nešto iznad 200.000.
Otprilike polovina njih došla je u Njemačku s plavom kartom EU-a.
Plava karta EU-a je posebna boravišna dozvola koja omogućava visokokvalifikovanim građanima izvan Evropske unije rad i život u Njemačkoj te olakšava spajanje porodice. Uvedena je 2009. godine s ciljem privlačenja kvalifikovanih radnika i smanjenja manjka u određenim zanimanjima. Ukratko, plava karta pomaže ljudima da žive i rade u EU, jača evropsku ekonomiju i nudi kvalifikovanim radnicima bolje uslove rada. Takođe pojednostavljuje dobijanje vize, spajanje porodice i pruža poticaje za dugotrajan boravak u EU.
Trenutno više od 164.000 radnika izvan EU-a koji plaćaju doprinose u Njemačkoj ima plavu kartu, što je povećanje od 114 posto u odnosu na 2020. godinu.
Uredba o Zapadnom Balkanu
Njemačka uredba o Zapadnom Balkanu (Westbalkanregelung) omogućava državljanima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije povlašten pristup tržištu rada bez obzira na kvalifikacije, pod uslovom da imaju ponudu za posao i odobrenje Savezne agencije za rad. Uredba je produžena nakon 2023. godine, a kvota je od 2024. udvostručena na 50.000 dozvola godišnje.
Dobra četvrtina radnika koji plaćaju doprinose i imaju boravišnu dozvolu zasnovanu na zaposlenju dolazi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije ili Srbije. Na njih se primjenjuje upravo ova uredba, koja od 2016. godine omogućava zapošljavanje kvalifikovanih i drugih radnika iz navedenih zemalja u Njemačkoj.
Sredinom 2024. godine godišnja kvota dozvola za tržište rada udvostručena je na 50.000, ali potražnja daleko premašuje ponudu. U decembru 2025. godine Agencija je morala odbiti oko 18.000 zahtjeva jer je kvota već bila popunjena.
Kada se na Balkanu spomene odlazak na rad u inostranstvo, prva asocijacija obično su Njemačka ili Austrija. Međutim, posljednjih godina Slovenija se sve više ističe kao izuzetno privlačna destinacija za radnike iz Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Albanije. Ova mala, ali izuzetno uređena država nudi niz prednosti koje je čine sve popularnijim izborom za one koji žele raditi u Evropska unija, a pritom ostati blizu domovine.