Nakon što je u masovnom zračnom napadu Sjedinjenih Američkih Država i Izraela ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, u Iranu se ubrzano stvara novi centar moći.
Iranski politički veteran Ali Larijani već je najavio osnivanje privremenog vijeća za rukovodstvo, čime se i zvanično potvrdio kao jedna od najmoćnijih figura u sigurnosnoj i političkoj hijerarhiji zemlje u ovom kriznom trenutku.
Larijani nije novo lice. Riječ je o čovjeku koji je godinama upravljao izuzetno širokim portfoliom – od osjetljivih nuklearnih pregovora, preko regionalnih veza Teherana, pa sve do nasilnog suzbijanja unutrašnjih nemira.
-
Od sankcija do vrhovne moći
Kao duboki insajder establišmenta koji potiče iz jedne od vodećih svećeničkih porodica u zemlji, Larijani je nadgledao iranske napore za postizanje nuklearnog sporazuma sa SAD-om. Paradoksalno, to se dešavalo samo mjesec dana nakon što ga je Washington u januaru stavio pod sankcije zbog navodnog vođenja smrtonosnog obračuna sa antivladinim demonstrantima.
Nakon početka najnovije američko-izraelske ofanzive, Larijani je putem državne televizije optužio SAD i Izrael da pokušavaju opljačkati i dezintegrisati Iran, upozorivši “secesionističke grupe” na oštar odgovor ukoliko pokušaju iskoristiti ovu situaciju.
“Zamjena bisera za čokoladicu”
Imenovan u augustu na poziciju sekretara Vrhovnog vijeća za nacionalnu sigurnost (SNSC), Larijani je svoju karijeru izgradio na apsolutnoj lojalnosti Hamneiju, ali i na reputaciji pragmatičara koji uspješno balansira između često zavađenih frakcija unutar iranskog sistema.
Kao bivši pripadnik Iranske revolucionarne garde, bio je glavni pregovarač za nuklearna pitanja od 2005. do 2007. godine, žestoko braneći pravo Teherana na obogaćivanje uranija. U tom periodu je ostala upamćena njegova izjava kojom je evropske podsticaje za odustajanje od proizvodnje nuklearnog goriva uporedio sa “zamjenom bisera za čokoladicu”.
Ipak, njegove novije izjave o nuklearnom pitanju imale su znatno pragmatičniji ton. “Po mom mišljenju, ovo pitanje je rješivo. Ako je zabrinutost Amerikanaca ta da Iran ne bi trebao krenuti prema stjecanju nuklearnog oružja, to se može riješiti”, izjavio je Larijani nedavno za omansku državnu televiziju.
Ključne veze s Moskvom i Pekingom
Larijanijev status glavnog stratega potvrđen je njegovim čestim putovanjima. Nedavno je boravio u Omanu radi priprema za indirektne pregovore sa SAD-om, dok je istovremeno u više navrata putovao u Moskvu. Tamo se sastajao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dogovarajući sigurnosne veze i osiguravajući rusku podršku kao protutežu američkom pritisku.
Pored Rusije, Larijani je bio glavni operativac zadužen za unapređenje odnosa sa Kinom, što je 2021. godine rezultiralo potpisivanjem kapitalnog 25-godišnjeg sporazuma o strateškoj saradnji.
Krvavo gušenje protesta
Iako ga vani često posmatraju kao pragmatičara, Larijani kod kuće ima reputaciju čovjeka čvrste ruke. Prema podacima američkog Ministarstva finansija, upravo je on bio na čelu napora da se krvavo uguše januarski protesti u Iranu.
“Larijani je bio jedan od prvih iranskih lidera koji je pozvao na nasilje kao odgovor na legitimne zahtjeve naroda”, navodi se u saopćenju iz Washingtona, uz napomenu da je djelovao po direktnom Hamneijevom nalogu. Grupe za ljudska prava tvrde da su tada ubijene hiljade ljudi u najgorim nemirima od Islamske revolucije 1979. godine.
Zbog njegove uloge u ovim događajima, jedna od Larijanijevih kćerki otpuštena je u januaru s mjesta profesorice na američkom Univerzitetu Emory, i to nakon snažnog pritiska iransko-američkih aktivista.
Sada, kada je vrhovni vođa mrtav, a zemlja se nalazi u ratu, upravo će Larijanijev pragmatizam – kombinovan sa njegovom spremnošću na brutalnu represiju – odrediti budući kurs i samu sudbinu Irana.
PROČITAJTE I: