U razgovoru za BIRN, Vorhueve je kazao da su njegove pokušaje da pojača kontingent nizozemskih vojnika poznatih kao Dutchbat zaustavili predstavnici njegove zemlje, ali i drugih država, rukovodstvo Kraljevske holandske vojske, Evropska unija i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Dio odgovornosti
Na listu onih koji, prema njegovim riječima, snose dio odgovornosti zbog nedovoljne reakcije pred napadom snaga Ratka Mladića, uvrstio je i sebe.
Nizozemska je godinama zastupala stav da nije imala mogućnost da zaustavi Mladićev napad, uz tvrdnje da su saveznici obmanuli njene snage i da NATO nije pravovremeno reagirao zračnim udarima.
– Da su NATO-ovi avioni djelovali nekoliko dana ranije, najkasnije 10. jula, to je možda moglo promijeniti strašan ishod – rekao je Voorhoeve, koji danas ima 80 godina.
Ipak, bivši ministar smatra da i on snosi dio odgovornosti.
– Srebrenica nije morala pasti. Naravno, postoji samo jedan pravi krivac, čovjek koji je izdao naređenje: Mladić. Ali sve zemlje uključene u pokušaj spašavanja Srebrenice, u različitoj mjeri, snose odgovornost zbog nemara. To uključuje članice Evropske unije, Vijeće sigurnosti UN-a, a svakako i mene. Preuzeo sam zadatak da pokušam spasiti tu enklavu i nisam uspio – kazao je.
Voorhoeve navodi da je od dolaska na funkciju ministra odbrane 1994. godine pokušavao ojačati nizozemski kontingent u Srebrenici, jer je smatrao da je mirovna operacija nedovoljno opremljena i da pristup neutralnosti nije dovoljan za zaštitu stanovništva koje je u enklavu pobjeglo od progona i zločina.
Kaže da je od ministara odbrane drugih članica NATO-a tražio podršku.
– Ko će nam se pridružiti? Ko će doći da nam pomogne u Srebrenici?’. Mislio sam da bi prisustvo više zemalja, posebno većih država, predstavljalo snažnije sredstvo odvraćanja. Niko nije želio doći – ispričao je.
Dodao je da ni razgovori sa Španijom i Danskom nisu donijeli rezultate.
Na sigurnosnoj konferenciji u Minhenu u martu 1995. godine upozorio je da postaje sve teže garantovati sigurnost enklava u istočnoj Bosni.
Nakon što njegova upozorenja nisu naišla na podršku, Voorhoeve je napisao tekst za International Herald Tribune u kojem je pozvao NATO da preuzme punu odgovornost za situaciju u Srebrenici. Tekst, međutim, nikada nije objavljen.
“Ministar vanjskih poslova zabranio mi je da ga objavim”, rekao je za BIRN.
Prema njegovim riječima, tadašnji ministar vanjskih poslova Hans van Mierlo smatrao je da je on odgovoran za nizozemsku politiku prema Ujedinjenim nacijama, dok je Ministarstvo odbrane imalo zadatak samo da tu politiku provodi.
Vorhuve kaže da je tražio sastanak s Van Mierlom, ali da nije naišao na razumijevanje.
Priznao je i vlastite propuste, navodeći da je pitanje Srebrenice trebao iznijeti pred Vladu i premijera Wima Koka.
– Moj nemar bio je u tome što ovo pitanje nisam stavio na dnevni red Vijeća ministara. Trebao sam premijeru Vimu Koku reći: ‘Naš trenutni pristup je preslab i želim novu strategiju’. Možda bismo na kraju došli do istog zaključka, ali trebao sam barem pokušati – rekao je.
Snažnije oružje
Bivši ministar odbrane smatra da je greška bila i to što nije insistirao da nizozemski vojnici, koji su bili samo lako naoružani, dobiju snažnije oružje.
– Ne znam da li bih uspio, ali nisam pokušao nabaviti teže naoružanje. I to se može smatrati nemarom – kazao je.
Dodao je da nije želio ulaziti u otvoreni sukob s ministrom vanjskih poslova i vojnim rukovodstvom.
Žali i što nakon početka napada na Srebrenicu nije otputovao u Zagreb kako bi razgovarao s francuskim generalom Bernarom Janvierom, komandantom snaga UN-a, već je ostao u Haagu.
Nakon pada enklave, Voorhoeve je razmatrao ostavku, ali ga je tadašnji premijer Vim Kok uvjeravao da to ne bi bilo ispravno jer bi se stvorio utisak da je tragediju izazvao neuspjeh Nizozemske.
“Tvrdio je da je to bio neuspjeh UN-a”, kazao je Vorhoeve za BIRN.
data-nosnippet>