Podsjetimo, novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei jučer je zaprijetio osvetom Izraelu i Sjedinjenim Državama zbog njihove vojne kampanje protiv Irana
Uključivanje Hutista u sukob moglo bi dodatno destabilizirati pomorske rute i ozbiljno ugroziti američku vojnu kampanju u Perzijskom zaljevu,piše Axios.
Podsjetimo, novi iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei jučer je zaprijetio osvetom Izraelu i Sjedinjenim Državama zbog njihove vojne kampanje protiv Irana. Istovremeno je zahvalio Hezbollahu u Libanu, proiranskim milicijama u Iraku i Hutistima u Jemenu na podršci, što sugerira da bi upravo Hutisti mogli biti sljedeći koji će se aktivno uključiti u rat.
Hutisti su ranije ove sedmice upozorili da su njihovi “prsti na okidaču”.
Ko su Hutisti?
Hutisti su vojni i politički pokret koji se smatra dijelom iranske “Osovne otpora”, saveza koji uključuje Hezbollah u Libanu i Hamas u Pojasu Gaze. Pokret je postao vidljiv na međunarodnoj sceni tokom devedesetih godina kao religijski pokret povezan sa zajdizmom, ogrankom šiitskog islama koji slijedi oko trećina stanovništva Jemena.
Svjetsku pažnju privukli su 2014. godine kada su nakon dugogodišnjeg sukoba srušili jemensku vladu koju je podržavala Saudijska Arabija. Hutisti su kroz cijeli taj period bili izrazito protiv američkog i izraelskog utjecaja na Bliskom istoku.
Kako Sjedinjene Države gledaju na Hutiste?
Američki predsjednik Donald Trump označio je Hutiste u Jemenu kao terorističku organizacijuz na početku svog drugog mandata. Time je poništio odluku iz vremena administracije Joea Bidena, koja je ukinula tu oznaku zbog zabrinutosti da bi ona mogla otežati dostavu humanitarne pomoći u Jemen.
U posljednjih nekoliko godina odnos između SAD-a i Hutista bio je vrlo nestabilan. Američka vojska je prošle godine, tokom Trumpove administracije, izvela zračne napade na Hutiste u Jemenu nakon što su oni oborili američki vojni dron.
Ti napadi kasnije su se našli u centru političke afere poznate kao Signalgate. Trump je tada zaprijetio da će Hutiste “potpuno uništiti”, ali je odustao od daljnjih napada nakon što su Hutisti poručili da će zaustaviti napade na brodove u Crvenom moru. Američki predsjednik tada je također upozorio da će Iran snositi odgovornost za svaku odmazdu. SAD i Hutisti navodno su u maju 2025. postigli prekid vatre, nakon čega je Trump obustavio napade.
Sukobi između Izraela i Hutista
Hutisti su više puta zaprijetili uništenjem Izraela i ranije su prema toj zemlji ispalili stotine projektila i dronova. Skupina je također napadala izraelske brodove u Crvenom moru sve do oktobra 2025. godine, kada su napadi obustavljeni nakon proglašenja primirja u ratu u Gazi. Izrael je na te napade odgovorio nizom zračnih udara na Hutiste, uključujući napade na njihove vojne i političke vođe.
Hutisti i rat s Iranom
Uključivanje Hutista u rat s Iranom moglo bi dodatno destabilizirati situaciju u Perzijskom zaljevu, upozorava Allison Minor, direktorica projekta Project for Middle East Integration pri američkom think tanku Atlantic Council.
Prema njenoj procjeni, Hutisti bi mogli napasti Izrael, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate, čime bi se otvorio još jedan ratni front u regiji. Ključna tačka koju analitičari sada prate je Crveno more.
Hutisti su već 2024. godine uspjeli paralizirati dio komercijalnog pomorskog prometa u tom području, jednom od najvažnijih svjetskih trgovačkih koridora. Tada su napadali brodove kao odmazdu za napad Hamasa na Izrael 7. oktobra.
Svaka nova akcija Hutista mogla bi ponovo ugroziti brodsku plovidbu u regiji. Istovremena blokada Hormuškog tjesnaca – koji je već ozbiljno poremećen ratom – i zatvaranje tjesnaca Bab al-Mandeb u Crvenom moru mogla bi izazvati dramatičnu eskalaciju globalne krize u pomorskom prometu. To bi posebno pogodilo izvoz nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG) iz zemalja regije.