Kurtić je uklonjena sa pozicije nakon objava na društvenim mrežama koje je Ministarstvo označilo kao „antisemitske“. Ona se snažno protivi toj kvalifikaciji, naglašavajući da su njene izjave bile usmjerene na izraelski režim i cionizam, a ne na jevrejski narod ili judaizam. Njena aktivnost, kako tvrdi, dosljedno je usmjerena protiv ratnih zločina i napada na nevine civile.
Biografski kontekst
Kurtić je izbjeglica iz BiH koja je u Luksemburg stigla 2002. godine sa oko osam godina i četiri godine provela u izbjegličkom kampu, živi u zemlji više od dvije decenije. Ona tvrdi da njen otkaz krši osnovno pravo na slobodu izražavanja i da su njene objave bile izraz solidarnosti sa Palestincima i protivljenje napadima u Gazi. Naglasila je da nikada nije dijelila sadržaj usmjeren protiv jevrejskih pojedinaca ili vjere, već isključivo protiv politike izraelske vlade
Pravna borba
Kurtić je odbila da prihvati odluku i pokrenula pravni postupak, a njen advokat je zvanično uložio žalbu na otkaz. Otkaz je uslijedio bez prethodnog upozorenja. Ministarstvo je, prema njenim tvrdnjama, pristupilo njenom privatnom nalogu na društvenim mrežama i koristilo skrinšotove njenih objava kao dokaz, čime joj je praktično onemogućeno zaposlenje u drugim institucijama.
Podrška zajednice
Nakon njenog otkaza, učenici, roditelji i pristalice organizovali su mirne proteste, zahtijevajući pravdu i njeno hitno vraćanje na posao. Ovi protesti odražavaju sve dublje podjele u zajednici oko granica slobode govora, profesionalnog ponašanja i političkog aktivizma u javnom obrazovanju.
Kurtić je izjavila da je postala meta koordinisane kampanje nakon što je snimak njenog online ubjeđivanja jednog od najvećih luksemburških trgovaca da prestane da prodaje izraelske proizvode postao viralan. Insistira da nikada nije unosila politički aktivizam u učionicu i da su njene profesionalne dužnosti bile odvojene od privatne aktivnosti na mrežama
Šira važnost slučaja
Uprkos potezima Ministarstva, Kurtić ostaje nepokolebljiva. Njena pravna borba sada se fokusira na pitanje da li je Ministarstvo prekoračilo ovlašćenja kažnjavajući govor van radnog vremena koji ne podstiče mržnju ili nasilje. Slučaj je privukao pažnju organizacija za ljudska prava i slobodugovora, koje pažljivo prate postupak. Ishod bi mogao da postavi značajan presedan u Luksemburgu o tome u kojoj mjeri javni službenici mogu da se bave politički osjetljivim komentarima o međunarodnim sukobima bez profesionalnih posljedica.
Advokatski tim Kurtićeve tvrdi da su dokazi Ministarstva nedovoljni i da je otkaz bio nesrazmjeran učinjenom, dok Ministarstvo nije dalje komentarisalo postupak. Odluka suda očekuje se u narednim mjesecima.
data-nosnippet>