„Raspolažemo zalihama i potičemo zemlje s rafinerijskim kapacitetima da djeluju brže nego inače“, rekao je.
Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), upozorio je kako je energetska kriza „iznimno ozbiljna“ te da se globalna ekonomija suočava s „velikom, doista velikom prijetnjom“.
Situacija je, kako kaže, teža nego tokom dviju uzastopnih naftnih kriza 1973. i 1979. godine – kada je svijet gubio oko 10 miliona barela nafte dnevno – kao i od kolapsa plinskog tržišta nakon ruske invazije na Ukrajinu.
„I ne radi se samo o nafti i plinu – prekinute su i neke od ključnih arterija globalne ekonomije, poput petrokemije, gnojiva, sumpora ili helija. Njihova je trgovina praktički stala, što će imati ozbiljne posljedice za svjetsku ekonomiju“, rekao je Birol u ponedjeljak u National Press Clubu Australije, javlja CNN.
Azija je, dodaje, na prvoj liniji ove krize zbog svoje ovisnosti o Hormuškom tjesnacu – strateški presudnom pomorskom prolazu koji je Iran de facto zatvorio.
„Najvažnije i jedino pravo rješenje ovog problema je ponovno otvaranje trgovine kroz Hormuz“, poručio je Birol.
Moguće i mjere racionalizacije i restrikcije?
Čelnik IEA-e istaknuo je kako agencija pregovara s državama poput Kanade i Meksika kako bi povećale proizvodnju nafte i ubrzale njezino plasiranje na globalno tržište.
„Raspolažemo zalihama i potičemo zemlje s rafinerijskim kapacitetima da djeluju brže nego inače“, rekao je.
Iranski raketni napadi paralizirali su izvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz Katara, a iako bi Australija mogla djelomično nadoknaditi taj manjak, sama to ne može učiniti.
„Australija sama neće moći nadomjestiti cjelokupni manjak LNG-a koji dolazi s Bliskog istoka, ali očekuje se da će se na tržištu pojaviti novi LNG kapaciteti – kako iz Australije, tako i iz drugih dijelova svijeta“, kazao je Birol.
Nakon što je IEA povijesno oslobodila 400 miliona barela nafte kako bi stabilizirala tržište, Birol je naglasio da se i dalje konsultiraju s vladama širom svijeta te da su spremni pustiti dodatne količine ako bude potrebno.
„Ako zatreba, možemo dodatno opskrbiti tržište – i sirovom naftom i derivatima. To će ublažiti pritisak, ali nije rješenje. To je tek način da se smanji bol koju ekonomija trenutno trpi“, rekao je.
Najmanje 44 energetska postrojenja u regiji teško su ili vrlo teško oštećena u devet zemalja, upozorio je Birol. U narednom razdoblju moguće su i mjere racionalizacije potrošnje, pa čak i restrikcije nalik onima iz vremena pandemije, pri čemu će najsiromašnije zemlje podnijeti najveći teret.