Galit Peleg, ambasadorica Izraela za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, u oproštajnoj posjeti Sarajevu negirala je genocid u Gazi, tvrdila da u Pojasu Gaze “ne postoji nedostatak hrane”, a odgovornost za civilne žrtve u potpunosti prebacila na Hamas. Najavila je otvaranje Privredne komore Izraela u Banjoj Luci i odbila komentarisati interese Republike Srpske u toj saradnji.
Ambasadorica Izraela Galit Peleg, koja krajem septembra završava mandat, gostovala je u jutarnjem programu “Novi dan”. Kako je kazala, u Sarajevo je došla da se “pozdravi sa kolegama i prijateljima”, a sutra u Banjoj Luci prisustvuje otvaranju Privredne komore države Izrael u Republici Srpskoj.
Bio je to razgovor u kojem je ambasadorica iznijela niz tvrdnji koje su u direktnoj suprotnosti sa nalazima Ujedinjenih nacija, međunarodnih humanitarnih organizacija i nezavisnih istraživanja.
Njene izjave slijede prepoznatljiv obrazac: relativizaciju broja ubijenih (“mogli ste ubiti dva miliona”), potpuno prebacivanje odgovornosti za civilne žrtve na Hamas, negiranje gladi koju su potvrdile UN-ove agencije, te ironiziranje termina genocid, i to pred publikom u zemlji u kojoj je genocid pravosnažno utvrđen presudama međunarodnih sudova. Poređenje sa iskustvom Bosne i Hercegovine, koje je ambasadorica sama uvela kao argument, u domaćoj javnosti teško može biti shvaćeno drugačije nego kao umanjivanje jednog zločina pozivanjem na drugi.
Ni na jedno od direktnih pitanja voditeljice, kako nije genocid 20.000 ubijene djece i šta je humano u prizorima iz Gaze, ambasadorica nije dala odgovor koji se odnosi na samo pitanje, nego je razgovor svaki put vraćala na 7. oktobar i na Hamas.
“Zamislite, mogli ste ubiti dva miliona ljudi”
Na pitanje o međunarodnim kritikama i zaključku UN-ove istražne komisije da je Izrael počinio genocid u Gazi, Peleg je odgovorila da treba “odvojiti brojeve i propagandu”:
“Ako pogledate na brojeve i to zovete genocid… pogledajmo brojeve: 70.000 ubijenih, od tih 20.000 djece, što je strašno. Možda je to broj, ali ako to zovete genocidom, onda je to malo smiješno, pogotovo u državi poput BiH, gdje ste vi preživjeli rat. Vi znate koliko ljudi je ubijeno tokom tog vremena.”
Potom je iznijela tezu koja je izazvala reakciju voditeljice:
“Zamislite, tokom tri godine, ako zaista želite provesti genocid, mogli ste ubiti dva miliona ljudi. Izrael ima sredstva. Nije ubijeno dva miliona ljudi. To znači da nije bilo umišljaja i namjere da se ubijaju ljudi.”
Na pitanje može li se ubijanje gotovo 74.000 ljudi, uključujući oko 20.000 djece, opravdavati time što je “moglo biti gore”, Peleg je odgovorila:
“Ako želite da me ubijete, imam pravo da vas ubijem. Što se tiče civila koji su povrijeđeni, zaista mi je žao za svaku dušu koja je ubijena, ali ovo je rat koji su njihovi lideri poveli. Zvati to genocidom, to je greška.”
Na direktno pitanje “kako nije genocid 20.000 djece”, ambasadorica je odgovorila:
“Ako stavite dijete u ratnu zonu, napadate me, a onda koristite dijete kao štit… Postoji rizik. Ako je vaša odluka da gradite 500 kilometara tunela umjesto škola, preduzeća… onda ljudi stradaju. Koga kriviti tada?” Ponudila je i vlastitu definiciju genocida: “Genocid je kada donesete odluku da se borite protiv grupe ljudi, da ih eliminišete. Takva odluka nije donesena u Izraelu.”
Genocid je definisan Konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine kao djela počinjena “s namjerom da se u cjelini ili djelimično uništi jedna nacionalna, etnička, rasna ili vjerska grupa”. Konvencija ne propisuje brojčani prag. Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a zaključila je u septembru 2025. da je Izrael počinio genocid u Gazi; pred Međunarodnim sudom pravde u toku je postupak po tužbi Južne Afrike. Izrael te optužbe odbacuje.
Brojevi žrtava: “Više od 50 posto su Hamasovi ljudi”
Peleg je dovela u pitanje i izvor podataka o žrtvama:
“Izvor brojeva na početku je bilo Ministarstvo zdravlja Gaze, što je Hamas. A sada Hamas priznaje da je više od 50 posto onih koji su ubijeni u Gazi njegovi ljudi. Ne možete reći da su djeca ako su na listi plaćenika Hamasa.”
Prema izvještajima izraelskih medija (Haaretz, Times of Israel) iz januara 2026., i sama izraelska vojska prihvatila je da su brojke Ministarstva zdravlja Gaze – oko 71.000 ubijenih u tom trenutku – u osnovi tačne. Nezavisno istraživanje objavljeno u časopisu The Lancet Global Health u februaru 2026. procjenjuje da su zvanične brojke potcijenjene za oko trećinu. Tvrdnja da je Hamas “priznao” da su više od polovine ubijenih njegovi borci nije potkrijepljena javno dostupnim izvorima; procureni podaci izraelske obavještajne službe, koje su objavili The Guardian i +972 Magazine, ukazivali su na znatno manji udio boraca među ubijenima.
“Ne postoji nedostatak hrane u Gazi”
Na pitanje o upozorenjima UN-a i humanitarnih organizacija o humanitarnoj katastrofi, ambasadorica je kazala da treba “odvojiti propagandu od činjenica”:
“Ne postoji nedostatak hrane, hrane za bebe ili medicinske opreme u Gazi. To je tu, više nego što je potrebno, ali nije bilo dostavljeno ljudima, jer Hamas želi da kontroliše sve. Kad imate kontrolu nad novcem, nad hranom, nad lijekovima, onda imate kontrolu nad ljudima.”
Tvrdila je i da “neke međunarodne organizacije, uključujući Ujedinjene nacije, govore da je količina humanitarne pomoći koja ulazi u Gazu mnogo veća nego što je bilo potrebno”, te da je hrana trulila na prelazima “zbog Hamasove blokade”.
Integrisana klasifikacija faza sigurnosti hrane (IPC), mehanizam koji koriste UN i vodeće humanitarne agencije, u augustu 2025. potvrdila je glad (famine) u dijelovima Pojasa Gaze. UN-ove agencije i organizacije poput MSF-a i Oxfama tokom rata su više puta navodile izraelska ograničenja ulaska i distribucije pomoći kao ključni uzrok. Izraelska vlada tvrdi da Hamas otima pomoć; nezavisne potvrde sistemskog otimanja pomoći u razmjerama koje bi objasnile glad nisu javno objavljene.
Ben-Gvir: “Nije svaka izjava politika”
Suočena sa izjavom ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira, koji je pozvao na ubijanje 30 do 40 Palestinaca dnevno i na naseljavanje Izraelaca u Gazu, Peleg je odgovorila da je “Izrael demokratska država i ljudi vjeruju u različite stvari”:
“Nije svaka izjava prevedena. Ono što je urađeno u Gazi, svaka vojna operacija u Gazi, je posmatrana pažljivo. Garantujem da svaki vojnik u Izraelu ima advokata koji će mu reći šta se može prema međunarodnom pravu, a šta ne.”
O bombardovanju bolnica kazala je: “Onda to nije napad na djecu, to je napad na Hamas.”
“Privlačno je medijima da prikazuju”
Na pitanje kako se osjeća gledajući slike razrušene Gaze i gladne djece, ambasadorica je govorila o traumama na izraelskoj strani – siročadi, raseljenima, mladima koji su počinili samoubistvo nakon 7. oktobra – i kazala da “niko o tome ne govori jer vi ne možete slikati traumu”. Za prizore iz Gaze rekla je:
“Vi to stalno pokazujete, jer je to privlačno medijima da prikazuju.”
Nakon reakcije voditeljice, pojasnila je da to ne misli “u seksističkom smislu”, nego da je riječ o “populističkom” sadržaju. Na pitanje šta je humano u cijeloj priči, nije dala direktan odgovor, na šta joj je voditeljica i skrenula pažnju.
Stanovnicima Gaze poručila je:
“Ljudi u Gazi koji sada pate, njih treba podsjetiti svakog dana kako je sve počelo… Moraju se obratiti svojim liderima i reći: ‘Slušajte, uradili ste nešto, mi plaćamo cijenu.'”
Rješenje dvije države i izgradnja u E1
Na pitanje je li rješenje dvije države uopšte politika Izraela, Peleg je odgovorila indirektno:
“Politika Izraela je prema međunarodnom pravu… Izgradnja u E1 nije protiv međunarodnog prava, i to je provjereno. To su provjerili naši pravni savjetnici, i oni će nastaviti graditi gdje god je to moguće, gdje Izrael može graditi.”
E1 je područje između istočnog Jerusalema i naselja Ma’ale Adumim na okupiranoj Zapadnoj obali. Izgradnja naselja tamo, koju je izraelska vlada odobrila u augustu 2025., prema ocjenama UN-a, EU i većine država fizički presijeca Zapadnu obalu i onemogućava teritorijalno povezanu palestinsku državu. Međunarodni sud pravde je u savjetodavnom mišljenju iz jula 2024. ocijenio da su izraelska naselja na okupiranoj teritoriji nezakonita, a Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2334 iz 2016. naziva ih “flagrantnim kršenjem međunarodnog prava”.
Republika Srpska, Izrael i Washington
Peleg sutra u Banjoj Luci, u Administrativnom centru Vlade RS-a, prisustvuje otvaranju Privredne komore države Izrael u Republici Srpskoj, na čijem je čelu biznismen Amir Gross Kabiri. Izrael, kako je kazala, već ima komoru u Mostaru, a otvaranje one u Sarajevu “nije uspjelo iz različitih razloga”.
Na pitanje o pisanjima medija da RS preko Izraela produbljuje mrežu uticaja u Washingtonu, odgovorila je:
“Ako predsjednik Dodik dođe u Izrael i sretne se s gospodinom Netanjahuom, onda neće govoriti samo o trgovačkoj komori, govorit će o političkim pitanjima. I to je nešto prirodno… Ono što su interesi Republike Srpske, mislim da trebate pitati Republiku Srpsku, a ne ambasadora Izraela.”
Priznala je da “nije mnogo upoznata s radom lobista”, ali da “pretpostavlja” da oni vide podršku RS-a Izraelu nakon 7. oktobra. “Ja znam da predsjednik Dodik osuđuje svaki teroristički napad na Izrael. Pretpostavljam da je dobio pomoć. Ne mogu to reći zvanično.”
Na pitanje kako bi gledala na lobiranje za nezavisnost RS-a uz učešće izraelskih lobista, kazala je: “Bilateralni odnosi su sa Bosnom i Hercegovinom. Izrael se neće uplitati u unutarnja pitanja.”
Otvoreno je priznala i da joj je tokom mandata bilo “jednostavnije sresti se s liderima iz Republike Srpske”. Cvijanović i Dodik, kako je navela, više puta su posjetili Izrael, dok ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković “još uvijek nije došao”, iako poziv “ostaje otvoren”. Ipak, istakla je da je “Sarajevo najvažniji centar” jer je glavni grad države.
Prema dokumentima američkog Ministarstva pravde, na koje se pozivaju domaći mediji, RS je u posljednjih desetak godina za lobiranje u SAD-u izdvojila najmanje 8,3 miliona dolara, a među angažovanim firmama je i ona izraelsko-američkog advokata Marca Zella
Kraj mandata
Peleg mandat završava krajem septembra i vraća se u Jerusalem. Nasljednik, kako je najavila, dužnost preuzima krajem oktobra.
U Sarajevu se sastala s Jevrejskom zajednicom, a najavila je i sastanke s “političarima na visokom nivou”, čija imena nije htjela otkriti.
Izvor: N1
data-nosnippet>