data-nosnippet>
Hrvatski premijer Andrej Plenković danas je u Mostaru poslao niz važnih političkih poruka – od odbijanja sankcija Miloradu Dodiku, preko upozorenja na ozbiljnost krize u BiH, do kritike evropskim liderima koji, kako kaže, ne poznaju dovoljno stanje u zemlji. U fokusu razgovora s Draganom Čovićem i Borjanom Krišto bila je i legitimna zastupljenost Hrvata, kao i evropska budućnost BiH
Premijer Hrvatske Andrej Plenković boravio je u ponedjeljak u Mostaru, gdje se uoči otvaranja Mostarskog sajma sastao s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, predsjedavajućom Vijeća ministara Borjanom Krišto i drugim visokim zvaničnicima te stranke.
Plenković je naglasio važnost kontinuiranog dijaloga između HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH, istaknuvši da je riječ o saradnji koja se intenzivno razvija posljednjih 12–13 godina i koja je, kako je rekao, “bitno promijenila položaj Hrvata u BiH”.
Premijer Hrvatske posebno je izdvojio tri stuba podrške Hrvatima u BiH – obrazovanje, kulturu i zdravstvo – te podsjetio na podršku Sveučilištu u Mostaru, Hrvatskom narodnom kazalištu i KBC-u Mostar.
Govoreći o trgovinskoj razmjeni, istakao je da je Hrvatska prvi vanjskotrgovinski partner BiH, sa razmjenom koja premašuje 4 milijarde eura.
Na pitanje o mogućim sankcijama Miloradu Dodiku, Plenković je bio jasan: „Hrvatska neće uvoditi sankcije Dodiku. Mi nismo u istoj poziciji kao druge zemlje koje nisu susjedi. Banja Luka je od Zagreba udaljena sat i pol vožnje.”
Dodao je da sankcije ne bi riješile političku krizu u BiH, već bi je mogle dodatno destabilizirati i usporiti evropski put zemlje.
Plenković je upozorio na ozbiljnost trenutne političke situacije u BiH, pozivajući sve aktere da se vrate u ustavne okvire i odbace pokušaje secesionizma i separatizma.
Govoreći o evropskoj perspektivi BiH, naglasio je da ta zemlja zaslužuje više pažnje evropskih lidera, jer “novi lideri nemaju predznanja o situaciji u BiH, i teško im je na brzinu donijeti ozbiljne odluke.”
Najavio je i dolazak Kaje Kallas, nove visoke predstavnice EU za vanjsku politiku, što vidi kao znak da se evropski fokus vraća na BiH.
Pitanje izborne reforme i legitimne zastupljenosti hrvatskog naroda, prema Plenkoviću, ostaje ključ stabilnosti. „Recept koji se četiri puta ponovio, a koji frustrira Hrvate u BiH, nije dobar”, poručio je.
Plenković je zaključio da ubrzanje evropskog puta BiH mora ostati zajednički cilj, uz čestitke svim akterima koji rade na osiguravanju stabilnosti i reformi.
