data-nosnippet>
Predsjednica Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH) Irena Hadžiabdić kazala je da u ovom momentu ne postoje ispunjeni uslovi za uvođenje novih tehnologija na Općim izborima 2026. godine, jer nisu usvojeni konkretni zaključci o studiji izvodljivosti i nisu osigurana sredstva.
Kazala je to na konferenciji “Nove izborne tehnologije: Iskustva s lokalnih i primjena na općim izborima” koju su danas u Sarajevu organizirali Democracy International u Bosni i Hercegovini (DI BiH) uz podršku CIK-a BiH i Koalicije za slobodne i poštene izbore Pod lupom.
Prema njihovim planu, dodala je Hadžiabdić, sredstva su trebala biti osigurana do kraja aprila.
Poručila je da bi se trebalo hitno pristupiti izmjenama i dopunama Izbornog zakona te CIK-u i partnerskim agencijama pomoći da stvore pouzdan, uvjerljiv, vjerodostojan i siguran sistem te da nabave opremu i aplikacije koje su potrebne za opće izbore.
Hadžiabdić je istakla da se pred Parlamentarnom skupštinom Bosne i Hercegovine periodično usvajaju CIK-ovi izvještaji koje su uputili.
– PSBiH je usvojila sve naše izvještaje, osim Drugog periodičnog izvještaja o kome će Dom naroda raspravljati u četvrtak. Na taj način nam je politika dala podršku – navela je Hadžiabdić.
Hadžiabdić je istaknula da su nove tehnologije prvi put testirane za Lokalne izbore 2024. godine, što im je dalo uvid u izborne administracije, birače i tehničke operatere.
– Ono što je iza nas je vrlo uspješan test i o tome govore svi pokazatelji – kazala je te dodala da su na taj test i pilot projekat čekali skoro osam godina.
Također je podsjetila da su prve aktivnosti za uvođenje tehnologija pokrenute još 2016. godine na inicijativu nevladinog sektora i CIK-a zbog sve većih zahtjeva birača koji su imali vrlo nisko povjerenje u izborni proces na način na koji je on do sada funkcionirao.
– Došli smo u situaciju da zbog članova biračkih odbora koji su isključivo imenovani na prijedlog političkih subjekata nismo mogli imati kontrolu izbornog procesa. Bili smo svjesni manipulativnih radnji i u vezi sa samim procesom glasanja, a pogotovo sa manipulativnim radnjama tipa prepravljanja rezultata u toku brojanja – kazala je.
Sve je to, dodala je Hadžiabdić, uveliko narušilo povjerenje u proces te su tražili nove modalitete da izađu iz tog problema.
Kao drugi veliki problem navela je sporo brojanje, jer se radi o kompleksnom izbornom sistemu.
– Na posljednjim izborima, kada smo imali nove tehnologije i kada smo zamijenili predsjednike biračkih odbora na način da smo ih imenovali kao osobe koje ne smiju biti povezane sa politikom, mnogo manje smo ponovo brojali listiće – kazala je.
Hadžiabdić je istakla da su nove tehnologije pokazale da je rezultate moguće dobiti za 40 minuta.
– Za pet minuta je stiglo 30 posto rezultata putem skenera, a za 10 ili 15 minuta 60 posto rezultata. Imali smo problema u implementaciji i prezentaciji rezultata, ali što smo uradili, uradili smo za samo za mjesec i po, što je veliki uspjeh – kazala je.
Također je dodala da ništa ne bi mogli uraditi bez donatora koji su im pružili podršku.
– Bez njih ovo uopće ne bi bilo realno izvesti za Centralnu izbornu komisiju kojoj su nedostajala sva moguća znanja i o samoj opremi i o njenom funkcionisanju i o informacijono-komunikacijskim tehnologijama – zaključila je.
Direktorica projekta Podrške izbornom integritetu u BiH Tihana B. Blanc ocijenila je da je CIK napravio ogroman korak naprijed jer je izbore u BiH učinio transparentnijim i odgovornijim, testirajući više pilot projekta u sedam općina i Brčko distriktu.
– Piloti su unaprijedili izborni proces u BiH i ojačali povjerenje birača u izborni proces na način da su rezultati izbora generirani automatski i preneseni u samo par minuta nakon što su zatvorena biračka mjesta – pojasnila je.
Tvrdi da su razlike između rezultata prebrojanih ručno i automatski bile zanemarive.
Blanc je kazala da bez unapređenja izborna administracija u BiH bi mogla biti podložna prevarama i sumnji.
– Proširiti upotrebu takve tehnologije sa sedam općina i Brčko distrikta na 143 općine je velik poduhvat i to zahtijeva bitne napore i rad. To uključuje nabavku, tehnologiju, logistiku, programiranje, novi softver, obuku za biračke odbore, tehničke stručnjake poput operatera kako bi znali koristiti te nove tehnologije, rad na prilagodbi pravnog okvira za uvođenje takvih tehnologija te obuku za rad posmatrača izbora i civilnog društva koji trebaju potrebne alate za posmatranje takvih novih tehnologija i izbora – pojasnila je.
Blanc je kazala da je te polit projekte podržala Vlada SAD-a te da sa sigurnošću može procijeniti na koji način se mijenja politika Američke vlade.
– U SAD-u danas je izražena dvostranačka podrška cjelovitosti Bosne i Hercegovine i nastavku uspješne implementacije Dejtonskog sporazuma. Međutim, ono što nova američka administracija nije izrazila je namjera da dugoročno podrži, to jest nastavi ovakvu vrstu asistencije koja bi omogućila podršku CIK-ovom pilotu, novih tehnologija i ostale podrške koja je potrebna – kazala je.
Ali Blanc je sigurna da postoje drugi bilateralni i multilateralni partneri koji su spremni pružiti podršku u tom segmentu.
Učesnici su imali priliku direktno testirati tehnologije korištene tokom pilotiranja i razgovarati o mogućnostima za unapređenje izbornog procesa u BiH.
Cilj konferencije je predstaviti nalaze pilot-projekta novih izbornih tehnologija, koji je CIK BiH proveo tokom Lokalnih izbora u oktobru 2024. godine, a koalicija Pod Lupom promatrala uz podršku DI BiH.
Konferencija je omogućila da izvijeste javnost i učesnike izbornog procesa u BiH o pilot-projektu, te podijele zaključke studije izvodljivosti usvojene u Parlamentu BiH tokom aprila 2025. godine, kao i da predstave ključne korake za širu primjenu tehnologija na Općim izborima 2026. godine.
