Ekskluzivno: Schmidt sprema novu odluku – može li RS ostati bez budžetskog finansiranja?
SARAJEVO – Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, prema ekskluzivnim informacijama iz diplomatskih izvora, priprema novu odluku koja bi mogla imati ozbiljne posljedice po finansijsku stabilnost entiteta Republika Srpska. U fokusu planiranih mjera nalazi se mogućnost obustave budžetskog finansiranja entiteta RS iz zajedničkih državnih fondova, ukoliko se nastavi institucionalna obstrukcija odluka pravosuđa BiH i nepoštivanje nadležnosti državnih institucija.
Ova odluka dolazi u trenutku sve veće političke krize izazvane presudom Miloradu Dodiku, aktuelnim liderom SNSD-a, te naknadnom odlukom Centralne izborne komisije BiH da mu se trajno oduzme mandat predsjednika Republike Srpske. Izvori bliski OHR-u potvrđuju da Schmidt razmatra precizne mehanizme pravne i fiskalne kontrole nad entitetskim budžetima, kao odgovor na, kako navode, „sistemsko potkopavanje ustavnog poretka BiH“.
Šta konkretno znači suspenzija finansiranja?
Moguća odluka visokog predstavnika mogla bi se temeljiti na Zakonu o finansiranju institucija BiH, kao i na njegovim bonskim ovlastima koje mu omogućuju donošenje direktnih mjera u cilju zaštite ustavnog poretka. U praksi, to bi moglo značiti zamrzavanje ili blokadu transfera sredstava iz državnog budžeta prema Republici Srpskoj, uključujući i sredstva iz indirektnih poreza koja se dijele preko Upravnog odbora UIO.
Također, razmatra se i privremeno preusmjeravanje sredstava na niže nivoe vlasti, poput lokalnih zajednica i općina, koje nisu uključene u institucionalne opstrukcije, kako bi se zaštitile osnovne javne usluge i spriječio kolaps zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sistema.
Zašto sada?
Diplomatski izvori navode da je Schmidt do sada izbjegavao ovakve korake, pokušavajući kroz politički dijalog stabilizirati situaciju. Međutim, nakon što su entitetske vlasti – predvođene Dodikom – odbile priznati presudu Suda BiH, te otvoreno negirale nadležnosti Ustavnog suda i OHR-a, u OHR-u je prevagnuo stav da su pređena crvena linija institucionalne pobune.
Posebno zabrinjavaju pokušaji paralelnog budžetskog planiranja i izbjegavanja obaveza prema državnim institucijama, što se, prema analizi eksperata, može smatrati ekonomskim separatizmom.
Reakcije iz RS-a i Federacije
Vlasti Republike Srpske, očekivano, oštro su reagovale na ove najave. Iz SNSD-a poručuju da bi „ekonomski napad na RS bio udar na srpski narod“, dok Dodik najavljuje „budžetsku samostalnost“ i mogućnost donošenja entitetskog zakona o porezima mimo UIO.
U Federaciji BiH, reakcije su oprezne, ali preovladava stav da se ne može dozvoliti institucionalna anarhija, niti da jedan entitet bude nagrađivan budžetskim sredstvima dok istovremeno blokira državu.
Moguće posljedice
Ako dođe do formalne odluke visokog predstavnika, Bosna i Hercegovina će se suočiti s presedanom u postdejtonskoj historiji – da jedan entitet bude fiskalno sankcionisan zbog narušavanja ustavnog poretka. Ova mjera bi, kako navode stručnjaci, mogla dodatno produbiti političku krizu, ali i izazvati ozbiljne socijalne i ekonomske poremećaje unutar RS-a.
S druge strane, mnogi analitičari smatraju da je takav korak nužan kako bi se zaustavila erozija državnih institucija i poslala jasna poruka da su političke funkcije u BiH uslovljene poštivanjem zakona, a ne populističkim voluntarizmom.
Schmidtova poruka: “Nema više praznih upozorenja”
U neformalnim diplomatskim krugovima već se govori o Schmidtu kao o visokom predstavniku koji više ne šalje upozorenja, već djeluje. Ako se potvrdi njegova spremnost da uvede finansijske mjere, to bi označilo novu fazu u primjeni bonskih ovlasti – onu u kojoj se ne samo suspenduju zakoni i zvaničnici, već ekonomski kažnjavaju pokušaji razgradnje države.
BiH ulazi u politički najosjetljiviju jesen od završetka rata. Pitanje koje sada visi u zraku glasi: Može li Republika Srpska funkcionisati bez državnog finansiranja – i po koju cijenu?