Europski parlament usvojio je niz izvješća o napretku država zapadnog Balkana prema članstvu u Europskoj uniji, pri čemu je posebna pažnja posvećena Bosni i Hercegovini, koja je označena kao država suočena s dubokom političkom krizom i usporenim reformskim procesima.
U izvješću se navodi da politička kriza u BiH ozbiljno ugrožava stabilnost zemlje i njezinu perspektivu europskih integracija, uz upozorenja na secesionističke politike u Republici Srpskoj, opstrukcije državnih institucija te prisutnost vanjskih utjecaja.
Zastupnica Europskog parlamenta Željana Zovko upozorila je na demografski pad Hrvata u Bosni i Hercegovini, istaknuvši kako „Hrvati u BiH iz godine u godinu postaju sve malobrojniji“.
U svom obraćanju Zovko je naglasila i dugoročne posljedice rata, navodeći kako su Hrvati „najveći gubitnici u ratu i nakon etničkog čišćenja“, te ukazala na potrebu rješavanja pitanja jednakopravnosti konstitutivnih naroda i provedbe ustavnih reformi.
Kritizirala je i ulogu međunarodne zajednice u BiH, posebno visokog predstavnika, ocjenjujući njegovo djelovanje kao „kolonijalno nametanje“, te pozvala na jačanje odgovornosti domaćih institucija i jasniji pristup Europske unije u procesu proširenja.
Izvješće Europskog parlamenta također poziva na imenovanje glavnog pregovarača za BiH, usvajanje ključnih pravosudnih reformi te podržava ulogu međunarodnih misija u očuvanju stabilnosti u zemlji.
Paralelno s raspravom o BiH, Crna Gora je izdvojena kao najnaprednija država u procesu eurointegracija, dok su ostale zemlje zapadnog Balkana suočene s političkim blokadama i sporim reformama.