Detalji pravne analize Dejtonskog mirovnog sporazuma otkrili su strogo čuvanu tajnu o sudbini entiteta, a ono što čeka domaće političare nakon odlaska Schmidta niko nije mogao predvidjeti.
Pravni stručnjak i politolog Zlatko Hadžidedić izjavio je u gostovanju na FACE televiziji da se Ured visokog predstavnika (OHR) ne može jednostrano ukinuti bez potpunog urušavanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Prema njegovim riječima, međunarodni zvaničnik Christian Schmidt odlazi sa pozicije jer je na to prisiljen političkim lobiranjem, ali i zbog namjere da nametne ključni zakon o državnoj imovini.
Pravna nedjeljivost mirovnog ugovora
Pitanje opstanka OHR-a predstavlja temeljni pravni izazov za ustavni predak u zemlji. Hadžidedić naglašava da je visoki predstavnik, prema Aneksu 10, integralni dio mirovnog ugovora i ustavnog poretka definisanog Aneksom 4. Ukoliko se iz Dejtonskog mirovnog sporazuma izvuče bilo koji element, kompletna pravna struktura prestaje važiti.
“Dejtonski sporazum ne bi važio ukoliko bi se iz njega izvukao bilo koji element. Ugovor vrijedi ili u cjelini, onako kako je potpisan, ili ako se počne narušavati, onda više ne vrijedi. To je uvijek paket. Ne možemo zadržati Aneks 4, a odbaciti Aneks 10. Izbacivanjem visokog predstavnika automatski se ruši struktura države sa dva entiteta i kantonima. To podrazumijeva povratak na pravni status quo ante, odnosno na Ustav Republike Bosne i Hercegovine”, izjavio je Hadžidedić u razgovoru sa urednikom Senadom Hadžifejzovićem.
Netransparentne koncesije i prenos resursa
Pravni stručnjak upozorava da se savremeni politički procesi i lobiranja unutar administracije u Washingtonu, koju predvodi Donald Trump, često odvijaju preko privatnih kanala i radi ostvarivanja ličnih interesa. Kao primjer navodi projekat izgradnje gasovoda Južna interkonekcija, gdje se u javnosti pojavljuje novoosnovana američka kompanija bez ikakvog iskustva u gasnim projektima, čiji je jedini legitimitet bliskost sa vrhom američke vlasti.
“Suštinski cilj domaće vladajuće oligarhije jeste predaja prirodnih i infrastrukturnih resursa stranom privatnom kapitalu. Projekat Južne interkonekcije i potencijalno davanje koncesija za aerodrom u Sarajevu pokazuju da će domaća imovina poslužiti kao kolateral za strane banke. Na kraju će ta infrastruktura postati američko vlasništvo, dok će građani Bosne i Hercegovine otplaćivati kredite”, zaključio je Hadžidedić.