Svake godine u Bosnu i Hercegovinu stižu milijarde KM iz inostranstva, a ovaj iznose se iz godine u godinu povećava. Oni koji su otišli iz zemlje u potrazi za boljim životom sada šaljući novac rodbini pomažu opstanak ekonomije BiH.
Ekonomista Zoran Pavlović smatra da neki način Republika Srpska, ali i Federacija BiH živi u značajnom mjeri od doznaka iz inostranstva.
– Dokle god bude bilo finansijske pomoći članovima familija u Bosni i Hercegovini, dotle će to biti praktično kao kada dajete transfuziju u pacijentu. Dakle, to je živi novac za koji se niko nije morao potruditi da nešto stvori, neto priliv, tako da dok se god bude dijaspore biće lakše i vladama – naveo je Pavlović.
U prvom kvartalu ove godine prema podacima Centralne banke BiH novčane doznake iz inostranstva u BiH iznosile su 931,39 miliona KM, a u prošloj godini ukupni tekući transferi iznosili su oko 5,69 milijardi KM, od čega se oko 4,17 milijardi KM odnosi na novčane doznake iz inostranstva
Centralna banka BiH evidentira zvanične prilive koji dođu preko bankarskog sistema, ali računajte da ima još 30 do 40% novca koji donesu ljudi sa sobom kad dođu. Tako da se tu se radi o cifri od 4 do 6 milijardi KM svake godine – naglasio je Pavlović.
Radi boljeg razumijevanja o kojem se iznosi radi potrebno je napomenuti da je budžet Republike Srpske za 2025. godinu usvojen u iznosu od oko 6 milijardi KM, a Federacije BiH oko 8 milijardi KM.
Ekonomista Slaviša Raković kaže da je poznato da zadnjih 15-tak godina doznake i prilivi iz inostranstva po drugim osnovama, nerobnog i nekomercijalnog dijela, čine veliki dio priliva novca iz inostranstva u BiH.
Ta suma je u stalnom porastu – naglasio je on.
Taj priliv se može podijeliti u dva segmenta – doznake iz inostranstva koje šalju naši ljudi koji su zaposleni tamo, vjerovatno članovima porodica i inostrane penzije koje čine ozbiljan dio tih priliva novca.
– Čini se da se taj trend može samo nastavljati u budućnosti. Ovaj iznos o kojem govorim čini nešto više od 10% bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine. Pa možete zamisliti koliko doprinosi ukupno stabilnim prilikama u Bosni i Hercegovini – rekao je Raković.
Naglasio je da bi bez njega Bosna i Hercegovina sigurno bila u velikom problemu.
– Ovako je potrošnja dovoljno podstaknuta i u stvari se time nadoknađuje sve ono što nemamo ovdje na domaćem terenu, da bi sama ekonomija bila održiva uz ove doznake iz inostranstva, da imamo na neki način održivu ekonomiju – dodao je Raković.
Centralna banka BiH saopštila je nedavno da su novčane doznake iz inostranstva u BiH u prvom kvartalu iznosile su 931,39 miliona KM i veće su za 72,94 miliona KM ili 8,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
U odnosu na prethodno tromjesečje, novčane doznake iz inostranstva u prva tri mjeseca manje su za 15,4 odsto, nominalno za 169,53 miliona KM.
Doznake uglavnom dolaze iz zemalja zapadne Evrope, Skandinavije i Sjeverne Amerike, gdje je dijaspora najprisutnija.
Iz inostranstva je u Bosnu i Hercegovinu tokom 2024. godine stiglo više od 5,6 milijardi KM, a kroz doznake iz inostranstva stiglo 4,16 milijardi KM.
Kroz penzije iz inostranstva u BiH tokom 2024. godine ušlo je 1,38 milijardi KM.
Iz Centralne banke je istaknuto da su ukupni tekući transferi iz inostranstva za BiH u konstantnom porastu.