Iako je za predsjednikom entiteta Republika Srpska, Miloradom Dodikom, odavno izdata centralna potjernica, a uskoro se očekuje i potvrda međunarodne potjernice od strane Interpola, njegovo hapšenje još uvijek nije sprovedeno.
Austrijski list Der Standard objavio je analitički tekst u kojem se navodi da evropske institucije oklijevaju poduzeti konkretne korake, navodno procjenjujući da Dodikovo hapšenje “nije vrijedno truda”.
Der Standard navodi da hapšenje predsjednika manjeg bh. entiteta RS, Milorada Dodika, “nije vrijedno truda” jer bi, čak i da bude uhapšen, mogao provesti najviše dva mjeseca u pritvoru i na tome bi se sva priča okončala.
Autorica teksta, novinarka Adelheid Wölfl, piše da u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) postoji ozbiljna zabrinutost da bi Dodikovo obezbjeđenje, odnosno pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, mogli upotrijebiti silu ukoliko dođe do pokušaja hapšenja. U tekstu se navodi da je MUP RS-a postao “privatna armija koja štiti jednog čovjeka – Milorada Dodika”.
SIPA bez podrške EUFOR-a
Iako SIPA teoretski može zatražiti pomoć vojne misije EUFOR-a u slučaju oružanog otpora, Der Standard navodi da je Evropska unija već poslala poruku domaćim vlastima da na takvu pomoć ne mogu računati. Ovo uprkos činjenici da EUFOR, prema vlastitom mandatu, ima obavezu osigurati stabilno i sigurno okruženje u Bosni i Hercegovini.
Izbjegavanje odgovornosti i politička kalkulacija
Austrijski list ističe da EU, suočena s kompleksnom političkom situacijom u BiH, pronalazi izgovore kako bi izbjegla odgovornost. Tako se spominje i spor oko ovlasti visokog predstavnika Christiana Schmidta, na čijem dekretu se temelji odluka o Dodikovom pritvoru – dekret koji neke članice EU osporavaju.
Dodatno, navodi se da bi, čak i ako dođe do hapšenja, Dodik mogao provesti najviše dva mjeseca u pritvoru, što EU ne smatra dovoljno značajnim razlogom za djelovanje.
Strah od međunarodnih posljedica
U tekstu Der Standarda izražava se i bojazan da bi eventualno hapšenje Dodika i eventualno nasilje koje bi uslijedilo moglo izazvati reakcije nove desničarske administracije u Sjedinjenim Američkim Državama, koja bi potencijalno mogla stati na stranu lidera RS-a.
Dok izostaje konkretna međunarodna podrška za provedbu pravosudnih odluka, slučaj Dodik dodatno produbljuje političku krizu i sigurnosnu neizvjesnost u Bosni i Hercegovini, ostavljajući domaće institucije da same balansiraju između zakona, političkih pritisaka i mogućih posljedica.
