data-nosnippet>
Hoće li Trump “pomilovati” Dodika: Evo šta je uradio u prvom predsjedničkom mandatu
Ne možemo spomenuti relaciju Dodik-SAD a da se ne dotaknemo američkih sankcija predsjedniku RS-a, koje traju već odavno
Donald Trump će ponovo postati predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, nakon pobjede na izborima. Pobjeda u nekoliko “swing” saveznih država bila je presudna da se republikanski kandidat vrati u Bijelu kuću u novi mandat.
Rezultati izbora pomno su praćeni u Bosni i Hercegovini, a vjerovatno najviše se pobjedi Trumpa obradovao predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik. On je danas u to ime organizirao koktel je održan u Palati RS-a u Banjoj Luci, u kojoj je pored zastave Republike Srpske sada istaknuta i zastava SAD.
Dodik je izašao da pozdrave građane pri čemu je na glavu stavio crveni kačket, koji je postao zaštitni znak Trumpa, a na kojem je ispisano “Make America great again”.
– Ovo je i naša pobjeda. Ovo znači da ćemo i mi u Srpskoj imati bar malo više šansi da sa stanovišta naših interesa možemo da dopremo do centara moći odlučivanja – rekao je Dodik.
Ne možemo spomenuti relaciju Dodik-SAD a da se ne dotaknemo američkih sankcija predsjedniku RS-a, koje traju već odavno.
Da li se Dodik to ponadao da bi ga Trump mogao skloniti sa crne liste? Da li će se to zaista desiti?
Iskustvo govori – suprotno. Naime, kada je Trump prvi put stupio na mjesto predsjednika SAD-a, nastavio je praksu Sjedinjenih Američkih Država prema onima koji podrivaju Dejtonski mirovni sporazum i prijete njenim nacionalnim interesima na Zapadnom Balkanu.
SANKCIJE OBAMINE ADMINISTRACIJE
Ali, krenimo redom od Dodikovog uvlačenja… pod kožu Donalda Trumpa.
Odlazeća američka administracija na čelu sa Barrackom Obamom je 17. januara 2017. godine stavila Dodika na crnu listu.
U obrazloženju Ambasade SAD-a u BiH navedeno je da se “Milorad Dodik usprotivio Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i prekršio zakon, te predstavlja značajnu prijetnju u vezi sa ometanjem provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma”.
Dodik, kojem je tada postao zabranjen ulazak u Ameriku, a imovina zamrznuta, tvrdio je da to nisu sankcije nego “odmazda gubitničke administracije Barracka Obame”. Kao razlog za ovaj potez naveo ja to što “nije pristao prodati RS i Srbe.”
Rekao je da od novog američkog predsjednika Donalda Trumpa očekuje da po preuzimanju funkcije poništi ovu odluku i krivično goni tadašnju ambasadoricu SAD u Bosni i Hercegovini Maureen Cormack.
Prije sankcija, u decembru 2016. godine, Dodik je dobio poziv iz SAD na prijem u Washingtonu povodom inauguracije Trumpa.
Međutim, zbog sankcija mu je bilo zabranjeno da uđe u Sjedinjene Američke Države. Umjesto njega, inauguraciji su prisustvovale njegova supruga Snježana Dodik i tadašnja predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović.
POLTIIKA OSTALA NEPROMIJENJENA
Mjesecima kasnije, hladan tuš za Dodika. Američki predsjednik Donald Trump je 22. juna 2017. godine donio odluku o Zapadnom Balkanu, kojom se produžavaju vanredne mjere koje je prije 16 godina donio bivši američki predsjednik George W. Bush.
– Odluka između ostalog obuhvata i objavu crne liste osoba i organizacija koje su pod sankcijama SAD-a zbog kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i prijetnje nacionalnoj sigurnosti i interesima SAD-a. Od početka ove godine na listi se nalazi i lider SNSD-a i RS-a Milorad Dodik, pisao je tada O kanal (TV1).
Trump je tada prvi put od preuzimanja dužnosti potpisao neku izvršnu odluku koja se odnosi na zapadni Balkan te je produžio za još jednu godinu. Bush je 26. juna 2001. godine donio izvršnu uredbu kojom se proglašava da su ugroženi interesi SAD-a od pojedinaca i organizacija u BiH, Makedoniji i na Kosovu. Ona predviđa niz pravnih posljedica, uključujući blokadu imovine, zabranu ulaska u SAD i finansijskih transakcija za haške optuženike i oko 150 osoba i organizacija koje se dovode u vezu s optuženicima za ratne zločine, terorističkim organizacijama ili podrivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Vašington smatra da te osobe ugrožavaju mir i proces stabilizacije u regionu.
Prijetnja koja se ogleda u postupcima osoba koje su uključene, pomažu ili finansiraju ekstremističko nasilje u Makedoniji i na drugim mjestima na zapadnom Balkanu, ili u opstrukcijama provođenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i rezolucije UN-a na Kosovu nije otklonjena – navedeno je u odluci koju je, nakon Busha i Baracka Obame, potpisao i Trump.
Na osnovu te Bushove odredbe iz 2001. godine formirana je tzv. crna lista osoba i organizacija s kojima je američkoj vladi i kompanijama zabranjeno sarađivati te kojima se u SAD-u blokiraju imovina i novčane transakcije. Listu, na koju se stavljaju osobe koje obuhvata i ova odluka, kao i druge sličnog tipa, objavljuje Ured za kontrolu stranih sredstava (OFAC), koji djeluje u sklopu američkog ministarstva finansija.
DODIK ILI ISIL?
A onda se ponovo oglasio Dodik. Rekao je da se ne osjeća posebno ugroženim što ostaje na “crnoj listi” SAD i da je veoma jasno pod kojim uslovima je njegovo ime uvršteno na tu listu.
– Ne znam da li je pomislio Trump baš na mene kada je to mislio, ili je mislio na ove iz ISIL-a. SAD imaju pravo da produže sankcije, to je njihova država i njihova stvar. Veoma je jasno pod kojim je uslovima došlo do mog stavljanja na tu listu. Ne osjećam se ništa posebno ugroženim zbog toga, ali mislim da bi trebalo biti neugodnije onima koji su to na jedan nekorektan način izvojevali, kao što su ambasador SAD Maureen Cormack, koja sada sjedi u Sarajavu i zamjenik pomoćnika državnog sekretara Brian Hoyt Lee, te još neki koji su to činili iz nekih svojih razloga. Ali, vidjećemo i njima leđa veoma brzo, pa ćemo vidjeti kakva će onda biti politika, istakao je Dodik.
Da li će Trump zaista “pomilovati” Dodika? Da li će reći: “E nemojte njega, on je nosio crveni kačket gdje piše “Make America great again”? Na lijepe oči?
Sankcije Dodiku su još uvijek tu. Sudeći prema prethodnom iskustvu, tu će i ostati. I sudeći prema stalnoj i nepromijenjenoj politici SAD prema Zapadnom Balkanu ali i onima koji podrivaju suverenitet BiH, ostaje pitanje – šta je Dodik danas slavio?
