data-nosnippet>
Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, Gordan Grlić-Radman, tokom svoje posjete Sjedinjenim Američkim Državama, u Daytonu je dao izjavu koja je izazvala pažnju i brojne reakcije u Bosni i Hercegovini. Govoreći o obrazovanju, istaknuo je kako bi se koncept poznat kao „dvije škole pod jednim krovom“ trebao proširiti na cijelu teritoriju BiH.
Grlić-Radman je kao primjer naveo grad Stolac, gdje, prema njegovim riječima, ne postoji segregacija, već se radi o dva različita obrazovna programa unutar iste obrazovne ustanove.
“Stolac je prekrasan grad. Posjetili smo školu koju je rekonstruirala Vlada Republike Hrvatske. Ne bih rekao da su to dvije škole, već dva obrazovna programa. U tom mjestu žive i Hrvati i muslimani, i smatram da je ovo jedan dobar model koji se može implementirati širom BiH”, kazao je.
Oglas - Advertisement
Pitanje identiteta i suživota
Ministar je dodatno istakao važnost međusobnog poštovanja identiteta, napomenuvši kako ima porodične korijene u Bosni i Hercegovini.
“Trebamo gajiti pozitivne vrijednosti i poštovati identitete svih građana BiH. Tako sam odgojen – da cijenim svakoga, ali i da očekujem poštovanje za svoj narod”, poručio je.
Kontroverze i međunarodne kritike
Iako je hrvatski ministar pohvalio praksu iz Stoca, ideja o širenju ovakvog modela nije prošla bez kontroverzi. Model “dvije škole pod jednim krovom” već godinama izaziva zabrinutost i kritike brojnih međunarodnih aktera, uključujući Misiju OSCE-a u BiH.
U svom ranijem izvještaju, OSCE jasno navodi da se ovakvi modeli smatraju oblikom institucionalne segregacije u obrazovanju.
“Iako se detalji razlikuju od slučaja do slučaja, zajednički nazivnik svim tim školama je segregacija učenika, čime se djeci šalje poruka da su razlike među njima nepremostive”, navodi se u izvještaju OSCE-a.
Dugoročne posljedice
Prema ocjenama OSCE-a, praksa razdvajanja učenika po nacionalnoj osnovi produbljuje nepovjerenje, otežava procese pomirenja i može imati negativne posljedice na društvenu stabilnost i ekonomski razvoj zemlje.
Iako Grlić-Radman smatra da se radi o funkcionalnom modelu koji uvažava različitosti, brojni stručnjaci, aktivisti i međunarodne institucije pozivaju na inkluzivno obrazovanje koje neće dijeliti djecu, već ih učiti zajedničkom životu i poštovanju različitosti.
