Jelena Karleuša izjavom izazvala kontroverze uoči godišnjice genocida u Srebrenici
Pjevačica Jelena Karleuša izazvala je snažne reakcije javnosti objavom na društvenim mrežama u kojoj je, posredno negirajući međunarodno priznati genocid u Srebrenici, iznijela tvrdnju da je genocid na prostoru Balkana doživio isključivo srpski narod.
U objavi koja je izazvala brojne komentare, Karleuša je navela:
„Genocid je sistematsko ubijanje dece, starih, mladih, muškaraca, žena… REDOM SVIH DA SE SATRE SEME. To je na prostorima Balkana doživeo samo jedan narod. SRPSKI. I ni jedan drugi.“
Izjava je uslijedila uoči obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici, koji je Međunarodni sud pravde (ICJ) 2007. godine, kao i Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY), pravosnažno okvalifikovao kao genocid. Tokom jula 1995. godine, pripadnici Vojske Republike Srpske sistematski su ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka.
Karleušina objava izazvala je brojne osude korisnika društvenih mreža, kao i organizacija koje se bave ljudskim pravima i kulturom sjećanja. Njene riječi okarakterisane su kao oblik revizionizma, odnosno pokušaj umanjivanja ili negiranja historijski utvrđenih zločina, što je u suprotnosti s međunarodnim pravnim presudama i rezolucijama.
U maju 2024. godine, Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila je rezoluciju kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Ova odluka dodatno je potvrdila međunarodni konsenzus o karakteru i značaju srebreničkog zločina.
Zakonski okvir
Negiranje genocida u Bosni i Hercegovini, uključujući genocid u Srebrenici, prema zakonima ove zemlje predstavlja krivično djelo. Krivični zakonik BiH predviđa kazne za javno negiranje, odobravanje, opravdavanje ili umanjivanje ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, ukoliko se takve izjave iznose s namjerom podsticanja na mržnju, nasilje ili diskriminaciju.
U kontekstu ovih zakonskih i etičkih okvira, izjave javnih ličnosti, poput Karleušine, dodatno se preispituju, imajući u vidu njihov društveni uticaj i odgovornost.
Reakcije i pozivi na odgovornost
Brojni korisnici platforme X (nekadašnji Twitter), na kojoj je izjava prvobitno objavljena, uputili su oštre kritike, upozorivši na opasnost relativizacije ratnih zločina. Istaknuto je da javne ličnosti imaju odgovornost da svojim riječima ne podrivaju napore ka pomirenju, posebno u osjetljivim trenucima poput godišnjica ratnih stradanja.
Organizacije koje se bave zaštitom ljudskih prava podsjetile su da negiranje zločina ne doprinosi dijalogu, već produbljuje podjele i vrijeđa dostojanstvo žrtava i njihovih porodica.
