Gotovo ironično zvuči da Dodikovi lobistički napori, sasvim izvijesno, idu u ćorsokak zahvaljujući izvještaju nekadašnjeg ambasadora, koji je poznat je po izjavama da u BiH “neće doći do formiranja trećeg entiteta, ali ni ukidanja manjeg bh. entiteta Republika Srpska niti njenog izdvajanja iz BiH”.
Sjedinjene Američke Države skinule su Milorada Dodika i Željku Cvijanović sa svoje crne liste, ali britanske sankcije protiv njih su još uvijek na snazi. Novac poreskih obveznika entiteta Republika Srpska već duže vrijeme se troši na lobiranje u Velikoj Britaniji s ciljem ukidanja sankcija nametnutih 2022. godine.
Tako je Vlada RS-a potpisala ugovor s lobističkom firmom Morris de Corve iz Velike Britanije, što je u junu 2025. godine objavljeno novom britanskom Sistemu registracije stranog uticaja (FIRS). U lobiranje su, prema pisanju britanskog portala Democracy for Sale, uključeni bivši britanski ambasadori, kao što je Charles Crawford, koji je bio ambasador u BiH sredinom 90-ih, kao i Dominic Chilcott, bivši ambasador u Irskoj, piše Stav.ba.
Obračun sa stranim utjecajem
I dok se iz budžeta RS-a, prema nekim izvještajima, izdvajaju milionski iznosi, Velika Britanija upravo kreće u obračun sa stranim utjecajem, a jedan od oblika je upravo onaj kojeg pokušavaju implementirati lobiti koje plaća RS, a instruira vladajuća garnitura Milorada Dodika.
Naime, u martu ove godine objavljen je izvještaj bivšeg britanskog diplomate i ambasadora u BiH Matthewa Rycrofta, koji govori o lobiranju i stranom utjecaju u britanskoj politici.
U izvještaju pod naslovom “The Rycroft Review” navodi se da strani politički i finansijski utjecaj u Velikoj Britaniji postalo trajna i sistematska pojava koja se više ne ralizira kroz klasičnu špijunažu, već na mnogo sofisticiranije načine.
Posebna pažnja posvećena je načinima na koje strane države pokušavaju oblikovati britanske političke odluke putem donacija političkim partijama, finansiranja različitih kampanja, djelovanja preko poslovnih mreža, think-tankova, savjetnika i organizacija koje formalno izgledaju nezavisno. Izvještaj naglašava da problem često nije direktno i otvoreno lobiranje, nego prikriveni i posredni oblici utjecaja u kojima se strani kapital ili interesi skrivaju iza kompanija registrovanih u Velikoj Britaniji, privatnih posrednika ili kompleksnih finansijskih aranžmana.
Važno je istaći da se u izvještaju nigdje ne spominje BiH, a ni njen entitet Republika Srpska, ali je potopuno jasno da lobistički obrasci o kojima, između ostalog, u izvještaju govori Rycroft, odgovaraju kampanji za pranje ugleda zvaničnika RS-a i ukidanje njihovih sankcija.
Gotovo ironično zvuči da Dodikovi lobistički napori, sasvim izvijesno, idu u ćorsokak zahvaljujući izvještaju nekadašnjeg ambasadora, koji je poznat je po izjavama da u BiH “neće doći do formiranja trećeg entiteta, ali ni ukidanja manjeg bh. entiteta Republika Srpska niti njenog izdvajanja iz BiH”.
Uz sve to Matthew Rycroft jedan je od potencijalnih kandidata za naseljednika visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Ko je Matthew Rycroft?
Rycroft je rođen 1968. godine, diplomirao je matematiku i filozofiju na Oxfordu te se 1989. godine pridružio britanskom Ministarstvu vanjskih poslova.
Nakon nekoliko mjeseci u UN-u u Ženevi, a zatim u NATO-ovom odjelu u Londonu, proveo je četiri godine u britanskoj ambasadi u Parizu. Od 1995. do 1996. Sir Matthew bio je voditelj političkog odjela Odjela za istočni Jadran u Ministarstvu vanjskih poslova. U toj je ulozi bio član britanske delegacije na mirovnim pregovorima o okončanju rata u BiH u Dejtonu.
Bio je britanski ambasador u Bosni i Hercegovini od 2005. godine, a direktor Ministarstva vanjskih poslova za Evropu od 2008. godine. Od 2011. godine služio je kao glavni operativni direktor Ministarstva vanjskih poslova, a do 2018. godine bio je stalni britanski predstavnik pri Ujedinjenim nacijama.
Proporuke izvještaja
Jedna od glavnih preporuka izvještaja odnosi se na pooštravanje pravila o političkim donacijama i veću transparentnost finansiranja politike. Rycroft smatra da političke partije ne bi smjele primati novac koji ima strano porijeklo, čak ni kada dolazi preko britanskih kompanija ili posrednika te da bi trebalo detaljnije provjeravati stvarne vlasnike firmi koje učestvuju u političkom finansiranju.
Izvještaj dodatno preporučuje jačanje ovlasti institucija koje nadziru političko finansiranje i strane utjecaje, uključujući Izbornu komisiju i specijalizirane istražne organe. Cilj je omogućiti efikasnije otkrivanje prikrivenog djelovanja u korist stranih država i strože kažnjavanje onih koji pokušavaju tajno utjecati na britanski politički sistem.
Zaključak izvještaja je da savremeno strano lobiranje djeluje kroz novac, reputacijski utjecaj, društvene mreže i dugoročno građenje političkih odnosa unutar demokratskih društava, zbog čega tradicionalni mehanizmi zaštite više nisu dovoljni.