Zapravo nije skupo – nema se para
U kolumni objavljenoj na Ljudski.ba, autor tvrdi da ljetovanje u Hrvatskoj nije preskupo – već da je osnovni problem nedostatna kupovna moć građana. Ne smije se jednostavno širiti narativ “preskupo je”, nego sagledati i realne prihode i životni standard.
Porazno visoke cijene, ali…
Nedavna zapažanja upućuju da su cijene usluga porasle i za 20 % ili više u odnosu na prethodne godine. Restorani naplaćuju burgere preko 20 eura, sladoledi koštaju i po pet eura, a apartmani su udvostručili cijene bez vidljivih ulaganja.
Nemaju svi isti budžet
- Prema Eurostatu, oko 35 % hrvatskih građana ne može sebi priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora.
- Podaci pokazuju da čak 31–39 % građana ne ide na odmor jer nema dovoljno sredstava.
- U javnosti se naglašava da su cijene rasle brže nego primanja, što stvara sve veći jaz.
Kritika pohlepi turističkih biznisa
U kolumni se navodi da ponuda nije proporcionalna cijenama – apartmani ostaju prazni, a restorani slabo pune. Autor tvrdi da su turistički biznisi “napumpali” cijene bez brige o dugoročnom održivom razvoju.
Kada opcija postaje luksuz
Za prosječnu porodicu smještaj za sedam dana za dvije ili tri osobe košta minimalno 1.300 eura – dok za mnoge građane to predstavlja tromjesečna ili čak polugodišnja ušteđevina.
Štednja je nužna, ali ide i kroz diskurs
Kolumna ukazuje kako ljudi koji odlaze na ljetovanje obično štednju planiraju mjesecima unaprijed — ali mnogima je i dalje to luksuzna opcija. Autor poziva na otvoren razgovor o raspodjeli bogatstva i dostupnosti odmora.
Zaključak: realna perspektiva
Nema dileme da su cijene porasle, ali problem nije “skupoća” – nego niske plaće i prava raspodjela resursa. Ljetovanje se za mnoge pretvorilo u privilegiju, zbog čega autor poziva na promjene u ekonomskim politikama.
