U Bosni i Hercegovini, trenutno se vrši udar na vladavinu prava od onih političkih aktera koji koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada, čime se vrši udar na samu demokratiju i demokratske procese u zemlji
Prilikom svog obraćanja članovima Sjevernoatlantskog vijeća NAC u Briselu, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić iznio je svoje viđenje trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini, sa akcentom na put BiH prema punopravnom članstvu u NATO savezu.
Komšićev govor prenosimo u cijelosti:
“Poštovani gospodine Rutte,
Poštovani članovi Sjevernoatlantskog vijeća,
Imam posebno zadovoljstvo i čast obratiti vam se ukratko i iznijeti moje viđenje trenutne političke situacije u Bosni i Hercegovini, sa akcentom na put moje zemlje prema punopravnom članstvu u NATO savezu.
U par rečenica, dozvolite mi da kratko podsjetim da je put Bosne i Hercegovine prema članstvu u NATO savezu započeo još 2001. godine, donošenjem odgovarajuće Deklaracije u Parlamentarnoj skupštini, iz čega je nastao Zakon o odbrani Bosne i Hercegovine, koji je propisao obavezu svih državnih institucija da rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u NATO-u.
Svoj zvaničan zahtjev za učešćem u MAP-u (Membership Action Plan) dostavili smo još 2009. godine, da bi NAC u 2018. godini pozvao Bosnu i Hercegovinu da učestvuje u MAP-u.
Već naredne 2019. godine sačinili samo i dostavili prvi Godišnji nacionalni program (ANP), koji smo u dogovoru sa saveznicima preimenovali u Program reformi, te su u prethodnom periodu dostavljena četiri Programa reformi a dostavljanje petog očekuje se veoma brzo. Ono što možemo zajednički ocijeniti da svi Programi reformi nakon 2019. godine su, zapravo, iste verzije onog iz 2019. godine, te očekujem, od svake naredne evaluacije NATO-a, da to jasno iskaže i postavi se konkretni zadaci pred Bosnu i Hercegovinu.
Osim toga, Bosna i Hercegovina je uzela učešće u dvije NATO misije, u Afganistanu i Iraku, zatim više misija Ujedinjenih nacija, te najzad niza vojnih vježbi sa NATO snagama u zemlji i inostranstvu, gdje je interoperabilnost Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ocijenjena veoma visoko.
S druge strane, trenutna politička situacija u Bosni i Hercegovini, inicirana prvostepenom presudom protiv Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, jako je složena te može predstavljati direktnu prijetnju po sigurnost zemlje i cijelog regiona.
Imamo pravosudni postupak sa jedne strane, koji vode domaće pravosudne institucije, što se s druge strane pokušava pretvoriti u političko pitanje i neki unutrašnji dijalog, iako to ono u svojoj suštini nije jer se tu ne radi o političkom nego, prije svega, o sigurnosnom problemu.
Čak, imamo takve signale da se kroz unutrašnji dijalog pokuša pregovarati i dogovarati neko rješenje, što je zapravo nemoguće, jer ne postoji politički dogovor ili sporazum koji može ili smije devalvirati odluke pravosudnih organa jer bi to bio konačni udarac na vladavinu prava u našoj zemlji.
Potpuno smo svjesni da je ovo pitanje za domaće pravosudne i policijske institucije, koje to moraju same riješiti i čemu im eventualnu asistenciju mogu pružiti snage EUFOR-a, pa čak i NATO-a, kao jednakih pravnih slijednika nekadašnjeg SFOR-a, a kako je to već odlučeno u Rezoluciji 1575 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija iz 2004. godine.
Koristim ovu priliku da vas podsjetim, kako su snage SFOR-a brzo reagovale 2001. godine u slučaju ‘Hercegovačka banka’ i spriječile tadašnji udar na ustavni poredak koji se dešavao pod nazivom ‘Hrvatska samouprava’.
U kratkom zaključku, želim posebno istaći da Bosna i Hercegovina izdvaja 0.95% svoga GDP-a za odbranu, što je nedovoljno i što je, nažalost, ograničeno postojanjem Fiskalnog okvira, koji državni budžet ograničava na 500 miliona eura, iako bi on u stvarnosti trebao biti oko 15 milijardi eura.
Ako bismo ukinuli postojanje Fiskalnog okvira, tada bismo imali dovoljno sredstava da ispunimo i svoju obavezu iz NATO kriterija za izdvajanje 2% GDP-a za odbranu.
Zbog svega pobrojanog, pozivam NATO saveznike da se u narednom periodu, koji se tiče učešća Bosne i Hercegovine u MAP-u i njegovih pet poglavlja, dodatna pažnja posveti ispunjavanju političkih kriterija, posebno onih kojih se tiču vladavine prava i demokratije.
U Bosni i Hercegovini, trenutno se vrši udar na vladavinu prava od onih političkih aktera koji koriste sadašnji loš politički sistem za ostvarivanje niza blokada, čime se vrši udar na samu demokratiju i demokratske procese u zemlji.
U Bosni i Hercegovini postoji pozitivno raspoloženje oko 70% građana koji žele članstvo u NATO-u, što politički može zakočiti samo jedan član Predsjedništva Bosne i Hercegovine ili samo tri delegata u zakonodavnom organu vlasti koji se zove Dom naroda.
Zato je od suštinske važnosti, da naši saveznici iz NATO-a svoju pažnju, pored vojnih kriterija, usmjere i na političke kriterije, kako bismo otkočili procese, koji Bosnu i Hercegovinu vode ka članstvu u NATO savezu, kao i u zemlju u kojoj postoji vladavina prava i potpuna demokratija”, poručio je Komšić.
Podsjetimo, članovi Predsjedništva BiH danas borave u sjedištu NATO-a u Briselu, a nakon sastanka, zamjenica generalnog sekretara NATO-a Radmila Šekerinska izjavila je da neće dozvoliti da se ugrozi teško stečeni mir u BiH i da Alijansa stoji čvrsto uz našu državu podržavajući njen teritorijalni integritet i suverenitet.
(Oslobodjenje)
