Nakon skandaloznih postupanja Policijske uprave Zvornik i Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini u okviru koje je više od 20 zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra Srebrenica pozvano na policijska saslušanja zbog navodnog “prikupljanja obavještenja” o njihovom angažmanu u ovoj instituciji, reagiralo je i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković je uputilo pismo svim članicama Ujedinjenih naroda.
Zabrinjavajući događaji
“Pišem Vam kako bih Vam skrenuo pažnju na duboko zabrinjavajuća događanja vezana uz Memorijalni centar i groblje za žrtve genocida iz 1995. godine Srebrenica-Potočari, jednu od najvažnijih institucija posvećenih sjećanju, istini, obrazovanju i sprečavanju genocida u Bosni i Hercegovini.
Najmanje dvadeset osam sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra pozvano je na ispitivanje od strane policijskih vlasti Republike Srpske, postupajući po zahtjevu Okružnog javnog tužiteljstva u Bijeljini”, navodi Konaković.
Pogođene osobe nisu samo zaposlenici javne ustanove, dodaje se u pismu.
“Među njima su preživjeli genocida u Srebrenici, povratnici i svjedoci, kao i osobe čiji su članovi uže i šire porodice ubijeni u genocidu.
Oni pripadaju zajednici koja i dalje živi s posljedicama zločina počinjenih u julu 1995. i s upornim poricanjem, iskrivljavanjem i relativiziranjem činjenica utvrđenih pravomoćnim presudama međunarodnih i domaćih sudova”, navodi se u pismu.
Prema informacijama koje je objavilo Okružno javno tužilaštvo u Bijeljini, postupak se odnosi na preliminarne provjere vezane uz poslovanje Memorijalnog centra u 2022. godini i navode o mogućoj utaji poreza i doprinosa.
Tužilaštvo je izjavilo da nije izdan formalni nalog za provođenje istrage te da se dotične osobe ispituju kao svjedoci, navodi se u nastavku.
“Želim biti potpuno jasan da nijedna javna institucija ne bi trebala biti izuzeta od zakonitog, nezavisnog i nepristranog nadzora.
Nadležna pravosudna tijela imaju i pravo i obavezu ispitati vjerodostojne navode o nezakonitom ponašanju.
Istovremeno, vršenje policijskih i tužilačkih ovlasti mora biti nužno, proporcionalno i transparentno te mora ostati oslobođeno političkog utjecaja, diskriminacije ili zastrašivanja.
Negiranje genocida
U ovom slučaju, opseg, način i vrijeme djelovanja izazivaju ozbiljnu i legitimnu zabrinutost.
Pozivi su izdani odmah nakon predstavljanja godišnjeg izvještaja Memorijalnog centra o poricanju genocida, 30. jula 2026.
Izvještaj je dokumentirao 149 slučajeva poricanja genocida, iskrivljavanja utvrđenih činjenica i veličanja osoba osuđenih za genocid i druge međunarodne zločine tokom posljednjeg izvještajnog razdoblja, u usporedbi s 99 slučajeva zabilježenih u prethodnom razdoblju.
To predstavlja povećanje od više od pedeset posto”, naglašava se u pismu.
Dodaje se da pozivanje najmanje 28 sadašnjih i bivših zaposlenika i saradnika Memorijalnog centra odmah nakon objave izvještaja koje dokumentira značajan porast poricanja genocida neizbježno postavlja ozbiljna pitanja u vezi s nužnošću, proporcionalnošću i širim utjecajem tih mjera.
“Takva akcija riskira stvaranje dojma da osobe koje dokumentiraju poricanje genocida, čuvaju sudski utvrđene činjenice, obrazuju buduće generacije i rade s preživjelima mogu biti podvrgnute kolektivnoj policijskoj kontroli zbog svoje povezanosti s Memorijalnim centrom.
Bez obzira na formalno navedenu svrhu postupka, njihov kumulativni učinak može zastrašiti preživjele, svjedoke, istraživače, edukatore i branitelje ljudskih prava te ih obeshrabriti od nastavka rada koji je neophodan za očuvanje istine, dostojanstva žrtava, pomirenje i sprječavanje budućih zločina”, navodi se u Konakovićevom pismu.
Ovi događaji moraju se promatrati i u širem kontekstu dokumentiranog porasta poricanja genocida, kontinuiranog javnog veličanja osuđenih ratnih zločinaca i sistemskij pokušaja revizije, relativizacije ili brisanja činjenica utvrđenih pravomoćnim presudama međunarodnih i domaćih sudova.
Međunarodni dan sjećenja
“Rezolucija 78/282 Opće skupštine Ujedinjenih naroda o Međunarodnom danu sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici iz 1995. godine direktno je relevantna u tom smislu.
Rezolucija naglašava da je učešće žrtava, preživjelih i članova njihovih porodica ključno za proces pomirenja i za težnju za održivim mirom, pravdom i istinom.
Bezrezervno osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i potiče države članice da očuvaju utvrđene činjenice i spriječe njihovo poricanje i iskrivljavanje”, navodi se u pismu.
Načela utjelovljena u Rezoluciji ne mogu se odvojiti od zaštite ljudi i institucija koje čuvaju te činjenice, prikupljaju svjedočanstva preživjelih, obrazuju javnost i štite sjećanje i dostojanstvo žrtava, dodaje se u pismu.
“Stoga s poštovanjem molim Vašu vladu da pomno prati ovaj razvoj događaja i da, putem odgovarajućih diplomatskih kanala, naglasi važnost pune transparentnosti, pravičnog postupka i nepristranog vođenja postupka, kao i potrebu sprečavanja bilo kakvog oblika političkog pritiska, zastrašivanja ili diskriminacije Memorijalnog centra i njegovog osoblja.
Vladavina prava
Također s poštovanjem pozivam Vašu vladu da ponovno potvrdi svoju podršku nezavisnosti i nesmetanom radu Memorijalnog centra Srebrenica, sigurnosti i dostojanstvu njegovih zaposlenika i saradnika, te pravu preživjelih, povratnika, istraživača, edukatora i branitelja ljudskih prava da očuvaju sudski utvrđene činjenice i dokumentiraju poricanje genocida bez straha od institucionalne odmazde”, ističe Konaković.
On podsjeća da evropska i demokratska budućnost Bosne i Hercegovine ovisi o nepristranoj primjeni vladavine prava.
“Također ovisi o zaštiti ljudskog dostojanstva, povijesne istine i onih koji su posvetili svoje živote očuvanju sjećanja na žrtve.
Institucije pravde moraju ulijevati javno povjerenje i štititi građane, posebno preživjele i povratnike, a ne doprinositi strahu i nesigurnosti među ljudima koji su već pretrpjeli najteže zločine poznate međunarodnom pravu.
Vjerujem da će Vaša vlada i dalje stajati uz žrtve i preživjele genocida u Srebrenici i uz sve one koji rade na tome da sjećanje, istina i pravda ostanu temelji trajnog mira u Bosni i Hercegovini i široj regiji.
Molim Vas, Vaša Ekselencijo, primite izraze mog najdubljeg poštovanja”, zaključuje Konaković.