Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, Nermin Nikšić, javno se distancirao od stavova Zijada Krnjića, člana Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UO UIO), čije su izjave posljednjih dana izazvale veliku pažnju i dodatno opteretile već složene odnose unutar ovog tijela.
Krnjić je, naime, insistirao da Upravni odbor najprije usvoji novu odluku o raspodjeli prihoda od PDV-a, kojom bi se – prema njegovoj tvrdnji – Federaciji nadoknadila finansijska šteta koju navodno proizvodi Republika Srpska, te da bi tek nakon toga dao podršku usvajanju Pravilnika o sistematizaciji koji je nužan za funkcionalno otvaranje graničnog prijelaza Gradiška.
Gostujući u programu TV Sarajevo, Nikšić je izuzetno jasno stavio do znanja da Krnjićevi nastupi i zahtjevi nemaju nikakvu podršku Vlade Federacije BiH. Naglasio je da je riječ o stavovima koje zastupa „takozvani ekspert Krnjić“, poručivši da Federacija neće voditi politiku ucjena, blokada i pritisaka u institucijama, nego politiku dogovora, pregovora i poštivanja zakonskih procedura. Time je premijer poslao poruku kako Vlada FBiH neće preuzeti odgovornost za eventualne blokade unutar UO UIO, a koje bi mogle imati direktne posljedice po fiskalne tokove i međunarodne obaveze države.
Ovakvo ograđivanje dolazi u trenutku kada Upravni odbor UIO BiH održava drugu vanrednu sjednicu u Banjoj Luci, jednu od najznačajnijih u posljednjih nekoliko mjeseci, s obzirom na to da se na dnevnom redu nalaze tačke koje su finansijski, institucionalno i politički izuzetno osjetljive. S obzirom na dugogodišnje tenzije između entitetskih predstavnika unutar UO UIO, očekivanja su da će i ova sjednica proteći u atmosferi tvrdih političkih stavova, nepovjerenja i mogućih blokada.
Prva tačka dnevnog reda odnosi se na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji UIO BiH. Ovaj dokument predstavlja neophodan korak za otvaranje graničnog prijelaza Gradiška, jednog od najprometnijih kopnenih ulaza u BiH i ključne tačke za međunarodni teretni saobraćaj između BiH i Hrvatske. Bez njegove usvajanja, prijelaz ne može biti stavljen u punu funkciju, što direktno utiče na privredu, logističke tokove i ukupni protok robe.
Druga tačka odnosi se na raspodjelu prihoda od putarina, posebno onih namijenjenih izgradnji i održavanju autoputeva i magistralnih puteva. Riječ je o segmentu koji je godinama predmet sporova, jer svaka promjena raspodjele utiče na entitetske planove gradnje i finansiranja infrastrukturnih projekata. Uz to, raspodjela se vrši između Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta, što dodatno komplikuje proces.
Treća tačka tiče se usvajanja privremenih koeficijenata za raspodjelu sredstava sa Jedinstvenog računa za period oktobar – decembar 2025. Koeficijenti određuju procenat prihoda od PDV-a koji pripada svakom entitetu i Brčko distriktu, te predstavljaju jedan od najosjetljivijih elemenata finansijskih odnosa u BiH.
Nadalje, UO UIO će razmatrati i prijedloge odluka o privremenim poravnanima među entitetima za 2023., 2024. i 2025. godinu. Ova poravnanja služe za ispravljanje neravnoteža nastalih zbog promjena u obimu uvoza, potrošnje i ukupne ekonomske aktivnosti, te predstavljaju važan mehanizam stabilizacije sistema.
Upravo zbog toga, politička previranja i javno suprotstavljanje u vezi s ovim pitanjima dodatno pojačavaju sumnju da će sjednica proći bez zastoja. Izjava Zijada Krnjića proteklih dana dodatno je narušila atmosferu povjerenja unutar UO UIO, a Nikšićevo jasno ograđivanje od takvog pristupa sugerira da Federacija želi izbjeći odgovornost za eventualne blokade. Ipak, realnost odnosa između entiteta i dalje ukazuje na to da će dogovor biti teško postići, te da će raspodjela državnih prihoda i dalje ostati jedno od ključnih političkih polja nadmetanja u BiH.