Proces vraćanja povjerenja je dugoročan proces, i nemoguće je iz rata izaći sa dramatično promijenjenim odnosima među ljudima, kao da se ništa nije desilo. To je nemoguće, rekao je Dodik
U martu 1996. godine magazin Slobodna Bosna objavio je opširan intervju s Miloradom Dodikom, tadašnjim predsjednikom tek osnovanog Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Razgovor je vođen u Hagu, gdje se Dodik nalazio kao svjedok odbrane na suđenju Ratku Mladiću, optuženom za ratne zločine. Intervju je vodio novinar Aleksandar Čotrić iz Beograda, a teme su obuhvatale političku budućnost Bosne i Hercegovine, odnose unutar zemlje, kao i stavove prema Haškom tribunalu i najistaknutijim ratnim liderima.
Govoreći o optužbama da se njegov politički program razlikuje od programa Radovana Karadžića samo po metodama, Dodik je odbacio tvrdnje o zajedničkom cilju stvaranja „velike Srbije“. Naveo je da je u kontaktima s pojedinim političkim grupama iz Federacije BiH primijetio da se svako ko ne dijeli njihove stavove odmah proglašava gorim od Karadžića.
„Proces vraćanja povjerenja je dugoročan proces, i nemoguće je iz rata izaći sa dramatično promijenjenim odnosima među ljudima, kao da se ništa nije desilo. To je nemoguće“, rekao je Dodik, dodajući da se zalaže za uspostavljanje minimuma zajedničkih interesa kao osnove za izgradnju povjerenja.
U tom kontekstu je naglasio da njegova stranka zagovara sporazumna rješenja i institucionalni pristup rješavanju problema.
„Naša politička stranka će se u izbornim aktivnostima zalagati za sporazumna rješenja. A kada dođemo u organe vlasti, onda ćemo se tamo dogovarati šta je zajednički interes. Mi smo upućeni na rješavanje svih problema kroz organe i institucije. Ako to nekome djeluje kao želja za otcjepljenjem od BiH – to je njegov problem, nije moj“, rekao je Dodik, naglašavajući da nema namjeru da se dodvorava ili pravda bilo kome.
Komentarišući političku atmosferu u Sarajevu, Dodik je naveo da se često unaprijed prejudicira nečija krivica.
„Ako niste za mišljenje koje propagiraju Alija Izetbegović ili Nijaz Duraković, vi ste četnik ili ultrasrbin. Ako neko ne želi razgovor na ‘dejtonski način’, onda krivica za rasturanje Bosne neće biti do moje stranke, već do njega“, kazao je.
U dijelu intervjua posvećenom Haškom tribunalu, Dodik je iznio stav da saradnja s međunarodnim institucijama proizlazi iz Dejtonskog sporazuma.
„Mislimo da je neophodna saradnja sa Haškim tribunalom. Potrebno je da se svi koji su počinili konkretan ratni zločin izvedu pred sud“, rekao je.
Na pitanje da li to uključuje i Radovana Karadžića i Ratka Mladića, Dodik je odgovorio potvrdno.
„I njih dvojica. Neka sud utvrdi da li su krivi ili ne, a ne da svoju odgovornost svaljuju na leđa cijelog srpskog naroda. Krivica je individualna stvar, pa neka svako ispašta zbog zločina koje je počinio“, izjavio je.
Na kraju intervjua, odgovarajući na pitanje da li Bosnu i Hercegovinu smatra svojom domovinom, Dodik je kratko poručio: „Da!“