Nova digitalna granica Evropske unije već donosi promjene za građane Bosne i Hercegovine koji putuju prema Hrvatskoj. Uvođenje Entry/Exit sistema (EES) znači da se prelazak granice više ne evidentira samo pečatom u pasošu, već se bilježe podaci o ulasku i izlasku, kao i biometrijski podaci putnika.
Prema podacima Evropske komisije, od početka postepene primjene sistema u oktobru prošle godine EES je evidentirao više od 160 miliona ulazaka i izlazaka državljana zemalja izvan EU. Istovremeno, odbijeno je više od 50.000 ulazaka, dok je sistem identificirao više od 1.500 osoba koje su predstavljale ozbiljan sigurnosni rizik za schengenski prostor.
Za građane BiH posebno je značajno što je Hrvatska jedan od najvažnijih kopnenih ulaza u Schengen. Hrvatska je EES na svih 77 međunarodnih graničnih prijelaza na vanjskoj granici počela primjenjivati u punom obimu 1. marta, više od mjesec dana prije krajnjeg evropskog roka.
U hrvatskom sistemu do sada je kreirano više od 2,3 miliona EES dosjea, dok je provedeno više od 9,3 miliona provjera i verifikacija postojećih dosjea.
Posebno se izdvaja podatak da je Hrvatska od početka primjene spriječila ulazak za 7.771 putnika, što je oko 15 posto svih odbijenih ulazaka evidentiranih na nivou Evropske unije, piše Večernji.
Šta EES znači za građane BiH?
Za putnike iz BiH najveća promjena je to što se kontrola više ne završava provjerom pasoša. EES bilježi podatke iz putne isprave, vrijeme ulaska i izlaska, fotografiju lica i otiske prstiju.
Upravo se čita: Iza njega ostali supruga i sin: U 35. godini preminuo Dženan Čakrama
Sistem omogućava i lakše otkrivanje osoba koje prekorače dozvoljeni period boravka, kao i onih koje pokušavaju koristiti lažni identitet ili falsificirane dokumente.
To znači da će svaki prelazak građana BiH koji u Hrvatsku putuju turistički, u kupovinu, zbog posjete porodici ili nastavljaju put prema drugim državama Schengena biti precizno evidentiran.
Posebnu pažnju putnici će morati obraćati na pravilo prema kojem državljani trećih zemalja bez reguliranog boravka mogu boraviti najviše 90 dana u bilo kojem periodu od 180 dana. Digitalna evidencija omogućit će mnogo preciznije praćenje ukupnog vremena provedenog u Schengenu.
Moguća duža čekanja na granici
Uvođenje EES-a može donijeti i duža zadržavanja na graničnim prijelazima, posebno prilikom prve registracije putnika kada se uzimaju biometrijski podaci.
Granična policija BiH ranije je upozorila da se EES ne može provoditi na svim prijelazima. Na privremenim međunarodnim graničnim prijelazima Vinica, Subašići i Vir trenutno nema tehničkih uslova za obradu putnika koji podliježu ovom sistemu.
Državljani BiH koji nemaju reguliran boravak u nekoj članici EU-a zbog toga na tim prijelazima ne mogu ući u Hrvatsku, odnosno Schengen, već se usmjeravaju prema prijelazima koji imaju potrebnu EES opremu.
Hrvatska uvodi i dodatna tehnička rješenja
Za Hrvatsku, koja tokom ljetne sezone bilježi veliki broj putnika iz BiH, Srbije, Crne Gore i drugih zemalja izvan EU-a, EES predstavlja značajan tehnološki i organizacijski izazov.
Zbog toga hrvatske službe rade i na dodatnim rješenjima, uključujući mobilne EES uređaje koji bi omogućili registraciju putnika prije dolaska do same granične kontrole.
Evropska komisija sistem zasad ocjenjuje uspješnim, navodeći da istovremeno doprinosi većoj sigurnosti i preciznijoj kontroli vanjskih granica.
Za građane BiH poruka je jasna – odlazak u Hrvatsku više nije samo pitanje provjere pasoša i udaranja pečata. Svaki ulazak i izlazak evidentira se u digitalnom sistemu, dok biometrijski podaci postaju sastavni dio granične kontrole.
Granica prema Hrvatskoj tako ulazi u novu fazu digitalnog nadzora, u kojoj će se precizno evidentirati ko je ušao u Schengen, kada je ušao i koliko dugo ima pravo ostati.
data-nosnippet>