Dodatni problem, upozoravaju sindikati, jeste to što prosječna plata od oko 1.600 maraka ne odražava realno stanje.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u Bosni i Hercegovini je u konstantnom porastu i za mjesec juli iznosila je 1.601 marku. Ipak, u poređenju sa susjednim zemljama, ona je značajno manja, gotovo upola manja od one u Sloveniji.
Sindikati upozoravaju da bi prosječna plata morala biti najmanje 2.000 maraka ako se želi zaustaviti masovno iseljavanje, naročito mladih, koji zbog niskih primanja u Bosni i Hercegovini spas traže u zemljama Evropske unije.
Prosječna plata u BiH prošle godine u julu iznosila je 1.388 KM, dok je u julu ove godine dostigla 1.601 KM, što predstavlja povećanje od 213 KM. Na rast prosječne plate uticao je i rast minimalnih plata u entitetima.
U RS one sada iznose 900 KM, a u Federaciji BiH 1.000 KM. Ipak, i sa ovim povećanjima, BiH i dalje ima najniže minimalce u regionu.
Minimalac u Srbiji iznosi 1.078 KM, u Crnoj Gori 1.173 KM, u Hrvatskoj 1.467 KM, a u Sloveniji čak 1.760 KM.
Razlike su još izraženije kada se uporede prosječne plate u Bosni i Hercegovini one iznose 1.601 KM, dok je u Srbiji 1.821 KM, Crnoj Gori 1.985 KM, Hrvatskoj 2.810 KM, a u Sloveniji čak 3.114 KM.
Dodatni problem, upozoravaju sindikati, jeste to što prosječna plata od oko 1.600 maraka ne odražava realno stanje, jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuje manje od tog iznosa.
‘Platu od 1.555 maraka i više prima tek svaki treći radnik u RS. Dvije trećine radnika tu platu ne može ni da sanja’, kaže Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 3.431,60 KM, što znači da četvoročlana porodica sa jednom prosječnom platom ne može podmiriti ni polovinu osnovnih troškova života.
Građani smatraju da plate moraju rasti i da bi prosječna plata morala iznositi barem 2.000 maraka
Iako je svima jasno da su povećanja plata neophodna, stručnjaci upozoravaju da bez privrednog rasta nema ni većih zarada, piše BHRT.
‘Mi to, nažalost, nikada nećemo stići. Nemamo privrednog rasta, nemamo ozbiljna investiciona i strateška ulaganja u razvoj privrede. Kod nas je važnije zadužiti se i napraviti koji kilometar autoputa, nego pomoći realnom sektoru’, govori Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.
Zaključak je jasan da bi se u Bosni i Hercegovini preživio mjesec sa prosječnom platom, koja je za većinu građana nedostižna, treba biti pravi čarobnjak. Oni koji to nisu svoj spas traže daleko odavde.