Milan Blagojević podsjetio na glasanje u Parlamentu BiH i optužio vladajuću strukturu za kršenje Dejtonskog sporazuma.
Milan Blagojević tvrdi da su Milorad Dodik i SNSD još 2007. godine napravili potez koji je, prema njegovoj ocjeni, dugoročno nanio štetu RS-u u pitanju državne imovine. U autorskom tekstu za BN televiziju posebno kritikuje tadašnje glasanje u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine o zakonu kojim je potvrđena zabrana raspolaganja državnom imovinom.
Milan Blagojević navodi da javnost treba podsjećati na ono što su, prema njegovom tumačenju, Milorad Dodik i SNSD učinili u martu 2007. godine.
Tada su zastupnici i delegati SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine glasali za zakon kojim je potvrđen ranije nametnuti zakon visokog predstavnika Paddyja Ashdowna o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine.
Blagojević tvrdi da je takvo glasanje bilo protivustavno i da je njime prihvaćen pojam “državne imovine BiH”, za koji smatra da nema uporište u Ustavu Bosne i Hercegovine niti u drugim aneksima Dejtonskog sporazuma.
Prema njegovoj interpretaciji, suština problema nije samo u formulaciji “privremena zabrana raspolaganja”, nego u tome što je Ashdownovim zakonom iz 2005. godine definirano da državnu imovinu čine i određene nekretnine kojima je prije kraja 1991. godine raspolagala tadašnja Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina.
Spori tumačenje Aneksa 2
Blagojević smatra da su SNSD-ovi predstavnici glasanjem 2007. godine politički i pravno legitimisali upravo takvo tumačenje državne imovine.
On tvrdi da je time, prema njegovom viđenju, narušeno i značenje Aneksa 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma, odnosno Sporazuma o međuentitetskoj liniji razgraničenja.
Blagojević taj aneks tumači tako da javne nekretnine, zemljište i prirodni resursi unutar teritorije jednog entiteta pripadaju tom entitetu, a ne državi Bosni i Hercegovini.
Prema njegovom stavu, upravo je Aneksom 2 prestalo pravo nekadašnje SR Bosne i Hercegovine da raspolaže određenim nekretninama.
Zbog toga tvrdi da su Dodik i tadašnji predstavnici SNSD-a, glasajući za zakon 2007. godine, postupili protiv interesa RS-a.
Blagojević taj potez naziva “izdajom RS-a” i tvrdi da je u direktnoj suprotnosti s kasnijim Dodikovim javnim predstavljanjem sebe kao zaštitnika entitetske imovine.
Blagojević vidi samo jedan pravni put
U nastavku teksta Blagojević tvrdi da se protiv takvog pravnog naslijeđa može boriti još jedino pred Međunarodnim sudom pravde.
Prema njegovom mišljenju, pred tim sudom trebalo bi otvoriti pitanje zakonitosti djelovanja OHR-a, uključujući i odluke koje su donosili visoki predstavnici.
Blagojević smatra da bi trebalo tražiti ocjenu da je takav sistem međunarodne uprave predstavljao protivpravan oblik protektorata nad državom članicom Ujedinjenih nacija i povredu njenog suvereniteta.
U tom kontekstu poziva se na Povelju Ujedinjenih nacija, posebno na njene odredbe o suverenitetu država članica i ovlaštenjima međunarodnih institucija.
Prema njegovoj ocjeni, samo takav pravni postupak mogao bi dovesti u pitanje posljedice ranijih odluka OHR-a i otvoriti prostor za drugačije tumačenje pitanja državne imovine.
“Sve drugo je Dodikovo laganje narodu za šaku vlasti”, zaključio je Blagojević u autorskom tekstu za BN televiziju.
data-nosnippet>