Blagojević o Ustavnom sudu BiH
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević ocijenio je da činjenica da Ustavni sud BiH trenutno nema popunjen kompletan sudijski sastav sama po sebi ne dovodi u pitanje legitimitet njegovih odluka.
Prema njegovom tumačenju, Ustav BiH propisuje da Sud ima devet sudija, ali za njegov rad i odlučivanje predviđa kvorum od pet sudija.
Zbog toga, smatra Blagojević, odsustvo dvojice sudija iz Republike Srpske ne znači automatski da Sud ne može zakonito raditi.
On navodi da Ustav BiH nije predvidio obavezu prisustva sudija iz oba entiteta kao uslov za odlučivanje.
„Ustavni sud ne može naređivati parlamentu šta da usvoji“
Govoreći o izvršavanju odluka Ustavnog suda BiH, Blagojević pravi razliku između odluka donesenih u pojedinačnim slučajevima i onih koje proizlaze iz apstraktne kontrole ustavnosti.
Njegov je stav da Ustavni sud može utvrditi da neki zakon ili njegova odredba nije u skladu s Ustavom, odnosno može ga ukinuti, ali da ne bi trebao određivati zakonodavcu kakav sadržaj novog zakona mora usvojiti.
Posebno problematizira mogućnost krivičnog gonjenja parlamentaraca zato što nisu glasali za određeni zakon.
Prema njegovom tumačenju, takav pristup bio bi sporan s aspekta podjele vlasti i ustavnih garancija parlamentarnog imuniteta.
Šta kaže o „kriminalizaciji ljiljana“?
Blagojević se osvrnuo i na odluke Ustavnog suda Republike Srpske koje se odnose na isticanje pojedinih ratnih simbola.
Prema njegovom mišljenju, ustavni sud ne treba ocjenjivati da li je zakon dovoljno široko ili politički cjelishodno formuliran, već isključivo da li je u skladu s ustavom.
Drugim riječima, smatra da odluka o tome koje će ponašanje biti krivično djelo prvenstveno pripada zakonodavcu.
U suprotnom bi, kako upozorava, ustavni sud mogao preuzeti ulogu parlamenta.
Spor BHRT-a i RTRS-a
Jedno od pitanja odnosilo se i na višemilionski spor između BHRT-a i RTRS-a.
Blagojević je situaciju slikovito opisao poređenjem sa „dva jarca na gumnu“ koji zbog međusobnog insistiranja na svojim zahtjevima na kraju mogu oboje završiti u problemu.
Njegov prijedlog je da obje strane povuku prijedloge za izvršenje presuda i pokušaju postići novi sporazum o sukcesivnom izmirivanju dugovanja.
Takav dogovor, smatra on, mogao bi omogućiti da se izbjegne scenario u kojem bi izvršenje presuda ugrozilo opstanak jednog ili oba javna emitera.
„Ne postoji državna imovina“ – Blagojevićevo tumačenje
Posebno snažan stav Blagojević je iznio kada je riječ o državnoj imovini.
On tvrdi da Ustav BiH ne koristi termin „državna imovina“ niti sadrži odredbu kojom se takva imovina izričito definiše kao imovina Bosne i Hercegovine.
Pozvao se i na raniju odluku Ustavnog suda BiH iz 2012. godine, navodeći da je u njoj konstatovano kako Ustav BiH ne sadrži odredbu koja se odnosi na državnu imovinu.
Blagojević smatra da su pitanja vlasništva nad javnom imovinom povezana s ustavnom podjelom nadležnosti između države i entiteta, kao i s odredbama Dejtonskog sporazuma.
Njegovo tumačenje, međutim, predstavlja pravni stav koji je predmet dugogodišnjih političkih i pravnih sporova u BiH.
Može li BiH u EU bez promjene Ustava?
Blagojević smatra da postojeće ustavno uređenje Bosne i Hercegovine samo po sebi ne predstavlja prepreku članstvu u Evropskoj uniji.
Govoreći o presudama Evropskog suda za ljudska prava i pitanju diskriminacije, iznio je stav da Ustav BiH ne sadrži diskriminatorne odredbe na način na koji se to često predstavlja u javnosti.
Kao primjer je naveo Belgiju, ukazujući na njeno složeno ustavno uređenje i mehanizme zaštite jezičkih odnosno nacionalnih zajednica.
Prema njegovom mišljenju, BiH može postati članica EU i bez potpunog napuštanja postojećeg sistema konstitutivnih naroda, pod uslovom da se osigura odgovarajuća zaštita prava građana.
Jedan intervju, više velikih pitanja
Blagojević je tako u istom razgovoru otvorio nekoliko tema koje godinama izazivaju snažne političke i pravne polemike u BiH – od nadležnosti Ustavnog suda i statusa državne imovine do pitanja simbola, javnih emitera i evropskih integracija.
Njegova tumačenja predstavljaju jedan pravni pogled na kompleksna ustavna pitanja, dok se o brojnim od njih u političkoj i pravnoj javnosti vode ozbiljne rasprave.
data-nosnippet>