Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt predstavio je zaključke dvodnevnog zasjedanja Vijeća za implementaciju mira (PIC), poručivši da je u određenim segmentima postignut napredak, ali da ključne reforme i dalje zavise od odlučnosti domaćih institucija i njihove spremnosti da se posvete zajedničkom radu.
Dejtonska dokumentacija kao podsjetnik na nezavršene obaveze
Schmidt je na početku obraćanja naveo da je Ured visokog predstavnika pripremio posebno izdanje koje sadrži Dejtonski sporazum i najvažnije prateće dokumente o funkcionisanju države. Publikacija je podijeljena svim članicama PIC-a. „Namjera nije bila poručiti da je sve završeno, nego da pokažemo kako nas čeka još mnogo posla“, rekao je Schmidt, ističući da je glavni fokus rasprave bio na narednim koracima i pitanjima koja zahtijevaju najveću pažnju. Učesnici su tokom zasjedanja razgovarali s predstavnicima državnog Parlamenta, Centralne izborne komisije, organizacije Pod lupom, kao i s međunarodnim partnerima poput OSCE-a, EUFOR-a, NATO-a i Vijeća Evrope.
Napredak vidljiv, ali ključni izazovi ostaju
Prema Schmidtu, u PIC-u postoji zajednički stav da Bosna i Hercegovina pokazuje napredak, ali i da tempo reformi nije na nivou koji se očekuje. „Naglasili smo nekoliko prioriteta: usvajanje državnog budžeta za narednu godinu, rješavanje pitanja državne imovine te uvođenje novih tehnologija u izborni proces radi veće transparentnosti i jačanja integriteta“, istakao je.
Posebno se osvrnuo na činjenicu da Vijeće ministara nije donijelo odluku o glavnom pregovaraču s Evropskom unijom niti usaglasilo dva zakona koja se smatraju važnim reformskim iskoracima. „Nadam se da će taj posao moći biti dovršen naredne sedmice“, poručio je, naglašavajući kako su mnogi očekivali da će do zasjedanja biti ostvaren veći napredak.
Dejton i funkcionalnost institucija
Među temama zasjedanja našla se i uloga dejtonskog ustavnog okvira. Schmidt je naveo da je razgovarano o aktuelnoj situaciji, snazi državnih institucija i mogućnostima budućih reformi. „Razgovarali smo detaljno o Dejtonu – o tome gdje smo danas i šta se može očekivati u budućnosti. Uočili smo da su državne institucije u proteklom periodu pokazale određenu snagu i kapacitet za napredak“, rekao je.
Najavio je da će PIC održati naredni sastanak za šest mjeseci, uz očekivanje jasnijih i mjerljivih rezultata.
O bonskim ovlastima i očekivanjima od domaćih institucija
Schmidt je govorio i o susretu sa američkim zvaničnikom Markom Flemingom. Pitanje upotrebe bonskih ovlasti ponovo je bilo predmet interesovanja. Schmidt je naglasio da se uloga visokog predstavnika, definisana Aneksom 10, ne mijenja, ali da se napredak BiH mora graditi kroz domaću političku dinamiku, a ne stalne intervencije. „Budućnost BiH je na domaćoj političkoj sceni, a ne u tome da visoki predstavnik svakog dana interveniše… široka je saglasnost da treba ostaviti sve opcije otvorenim“, rekao je.
Dodao je da evropske institucije ostaju posvećene BiH, ali da su obaveze na evropskom putu značajne i zahtijevaju ozbiljan rad: naveo je reforme poput Zakona o VSTV-u i pitanja pravosudnih institucija kao primjere kompleksnih izazova.
Finansiranje BHRT-a i odgovornost domaćih institucija
Govoreći o problemu finansiranja BHRT-a, Schmidt je naglasio da očekuje da domaće institucije u budžetu za 2026. godinu osiguraju stabilno rješenje. „Voljeli bismo da određeni segmenti budu uključeni u budžet i da se poštuje finansiranje BHRT-a kao državnog javnog servisa“, rekao je, poručivši da je međunarodna zajednica spremna pratiti situaciju.
Državna imovina kao preduslov razvoja
Schmidt je posebno izdvojio pitanje državne imovine kao jednu od najvećih prepreka razvoju. Prema njegovim riječima, taj problem godinama koči investicije i ometa lokalne zajednice. „Ako želimo otvoriti BiH prema investitorima, naravno da moramo razgovarati o državnoj imovini“, rekao je, dodajući da će se ova tema intenzivno razmatrati i na narednim sastancima kako bi se obezbijedila jasna i funkcionalna rješenja.