-Neću čekati vječno, sada je vrijeme da djelujemo, rekao je visoki predstavnik Christian Schmidt u ekskluzivnom intervjuu za Federalnu televiziju. Govorio je i o političkom vrtiću, njemačko-francuskom non-paperu i uslovima za neuvođenje sankcija entitetu Republika Srpska. Otkrio je i na kojem planu će intenzivirati aktivnosti.
Na početku razgovora osvrnuo se na sastanak ambasadora PIC-a s predstavnicima političkih stranaka u BiH, kazavši da je bio uspješan i da će biti od velike pomoći političkim predstavnicima u BiH te da političke stranke u našoj zemlji misle isto.
„Vrlo je dobro da danas i u narednim sedmicama predstavnici glavnih gradova, od Berlina, Pariza, preko Ankare, Otave itd., čuju šta ljudi imaju reći. Predstavljena je vrlo interesantna slika i više od toga. Mi smo uvidjeli da postoji ozbiljnost u razgovorima između predstavnika političkih stranaka u BiH i ja sam htio da svi oni imaju namjeru da dođu do promjene, odnosno do deblokade situacije“.
Upitan jesu li učesnici sastanka poželjna nova koalicija na državnom nivou, odgovara da je PIC nepristrasno tijelo i da je „potrebno doći do većine onih koji imaju sposobnost i mogućnost da ovu zemlju povedu naprijed“.
„Mi smo primili k znanju da postoji velika doza odgovornosti i posebno želim reći da je bilo vrlo zanimljivo vidjeti i primijetiti da su i opozicione stranke iz Republike Srpske iznijele svoj slučaj, odnosno za dobrobit svojih građana. Isto tako smo imali utisak da postoji prilika da se nađe zajednički put naprijed, naveo je on“, pojasnio je Schmidt.
Kazao je i da trenutno ne vidi osnovu za bilo kakav dijalog sa SNSD-om.
„Kakav bih ja vodio dijalog sa SNSD-om? Radi se o političkom vrtiću. Ne znam kakva poruka treba da im se pošalje. Možda neki ljudi zaboravljaju da se ne radi samo o njima nego da moraju dati doprinos cjelokupnoj situaciji“, poručio je Schmidt. Na pitanje šta misli o HDZ-ovom prijedlogu o tri federalne jedinice, kaže:
„Mi nismo razgovarali o tome. Vidjeli smo samo da je to nešto na čemu treba raditi dalje i vidjeli smo da postoji dosta spremnosti unutar međunarodne zajednice, i ne samo unutar međunarodne zajednice, nego i među drugima, da učestvuju i da pomognu u tome. Ne trebamo svaki dan izmišljati toplu vodu. Treba samo pogledati šta se već razmatralo i možda napraviti neku adaptaciju tih rješenja. Možda bi to mogao biti način da se u to uključi rješenje za odluke Evropskog suda za ljudska prava“.
Odgovarajući na pitanje planira li na neki način odblokirati procese u BiH i tako spasiti ovaj tekući mandat, kazao je „imam osjećaj da je međunarodna zajednica odlučena i privržena tome da se nešto dogodi“.
„Vrijeme izmiče. Nemamo sedmice, mjesece, godine da vidimo šta će se desiti. Vrijeme je upravo sada da se mora djelovati. Ne mogu sada ulaziti u detalje koji mi omogućavaju da kažem da postoje takve prilike, ali da li trebamo čekati, da li trebamo odlagati dalje, mislim da jednostavno svako treba uzeti u obzir odgovornost koju ima. Visoki predstavnik je, također, tu i on posmatra i radi na realizaciji svoga mandata. Ja sam tu, dakle, i sačekajmo i vidjet ćemo. Ali ne možemo čekati vječno. Sada je vrijeme da moramo raditi na tome“, poručio je.
Visoki predstavnik je govorio i o tome kako osnažiti nezavisno pravosuđe u BiH.
„Što se tiče zakona koje treba donijeti na nivou ove države – Zakon o VSTV-u, Zakon o sudovima, bez novca, međutim, ništa ne može da se dogodi. Mislim da se država mora obezbijediti sa više novca da bi mogla da ispunjava svoje obaveze i to je nešto na čemu svi intenzivno radimo. To je vrlo važno i mislim da ćemo intenzivirati aktivnosti na tom planu“, istakao je.
Francusko-njemački non-paper podigao je popriličnu prašinu u BiH. Čini se da su neke od onih stavki koje su tamo pobrojane već realizirane, poput recimo određenih sankcija pojedincima u BiH. Je li to neslužbeni, ali važeći plan za BiH?
„Ne bih detaljno ulazio u to pitanje sankcija, ali taj francusko-njemački non-paper je opet nešto što dovodi evropsko shvatanje situacije i jedan pozitivan pristup. Neki ljudi u Sarajevu, u Banjoj Luci, u Mostaru, ne daju dovoljno značaj činjenici da postoji zamor. Ako iz BiH dolaze samo komplikovane vijesti, oni koji ne žive u BiH onda vjerovatno imaju problem da u potpunosti shvate kako je situacija komplikovana. Da li možemo poslati proste i jednostavne poruke da smo ovdje, da radimo, da smo privrženi postizanju rezultata – taj francusko-njemački non-paper bi trebao da bude nešto što daje novo ohrabrenje i novi podsticaj – da nije potrebno uvoditi sankcije nego stvarati progres, ići naprijed“, objašnjava Schmidt.
Odgovorio je i na pitanje je li tačno ono što su predstavnici stranaka iz RS-a jučer kazali nakon sastanka da im je praktično obećano da neće biti uvođene sankcije RS-u kao entitetu.
„Ja do sada vidim i znam da su neke od država unutar EU i drugih odlučile da ne daju novac za projekte u RS-u. To nisu još konačne odluke, to su samo informacije koje ja imam. I ljudi trebaju znati da to zavisi od daljeg razvoja situacije, od organa koji vode RS. Koliko je meni poznato, ako se stvari budu unaprjeđivale, onda neće doći do takvog razvoja situacije“.
Na kraju je poručio da je dokazao u protekle četiri godine – da neće isključiti mogućnosti intervencije ukoliko bude smatrao da je ona potrebna.
„Postoje neka pitanja koja nas zabrinjavaju. Naprimjer, izbori 2026. godine. Ljudi bi trebali biti sigurni i uvjereni da je njihov glas prebrojen onako kako je i dat. Nadam se da neće biti potrebe za intervencijama. Mogu reći da alate koje imam na raspolaganju držim pri ruci i oni su tu za korištenje“.