Vijeće ministara Bosne i Hercegovine dodijelilo je državljanstvo srbijanskom književniku Blagoji Bakoviću, koji je ranije pružao podršku Vojislavu Šešelju tokom suđenja u kojem je osuđen za ratne zločine u vojvođanskom selu Hrtkovci.
Bakoviću je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine državljanstvo dodijelilo na njegov zahtjev, nakon što je preporuku dala Vlada Republike Srpske, kao “osobi od naročite koristi” za Bosnu i Hercegovinu iz oblasti kulture, pokazale su informacije iz Ministarstva civilnih poslova u koje je Detektor imao uvid.
Baković je autor više od 50 knjiga i njegova poezija je osvojila brojne nagrade, među kojima i neke dodijeljene u Rusiji. Ono što nije navedeno u njegovom umjetničkom opusu jeste podrška Vojislavu Šešelju tokom skupova koje je organizirala Srpska radikalna stranka 2013. i 2014. godine u Novom Sadu, dok je Šešelj boravio u pritvoru Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Na prvom od takvih skupova, pod nazivom “Sloboda Šešelju”, Baković je odrecitovao nekoliko svojih pjesama od kojih je neke posvetio Šešelju i “njegovoj borbi u Haškom tribunalu”. Godinu dana kasnije, na protestnom skupu “Oslobodite Šešelja”, Baković je izjavio da je Šešelj “sjeme slobode srpskog naroda”.
“On zna da je u Haški tribunal otišao zarad odbrane svih nas, a današnji veliki bi sve dali da su mali kao so. Sve dok postoji i najmanje seme slobode među srpskim narodom, ne smemo odustati. Dve unakrsne daske su zakovane na usta mog naroda i govore samo oni koje nisu uspeli da ućutkaju, oni kao Šešelj”, dodao je na tom skupu Baković, stoji u objavi Srpske radikalne stranke.
Baković za Detektor govori da nikada nije podržavao ideologiju Šešelja, niti je bio član njegove političke stranke, ali je skupovima prisustvovao jer smatra da svaka osoba ima pravo na pravdu.
“Ja sam izražavao podršku Vojislavu Šešelju, kao čoveku koji ima pravo na suđenje. Nisam ga uopšte branio kao čoveka koji je nevin ili kriv, nego koji deset godina provodi u zatvoru bez prava na suđenje”, navodi Baković.
Dodao je da osuđuje sva zla djela koja su počinjena, te da nikada nije glasao za Šešelja, a negirao je i da je upoznat s pravosnažnom presudom.
“Ja to osuđujem, recimo. Ako je bilo to, ja to osuđujem i pridružujem se tome”, dodao je Baković nakon što su mu novinari Detektora ukazali na postojanje pravosnažne presude.
Šešelja je u aprilu 2018. Mehanizam za međunarodne krivične sudove (MMKS) pravosnažno osudio na 10 godina zatvora zbog podsticanja i počinjenja progona Hrvata 1992. u selu Hrtkovci u Vojvodini.
U istom predmetu mu je suđeno za progon na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi na području BiH, Srbije i Hrvatske, ali je oslobođen ovih optužbi.
Tokom postupka koji je trajao duže od deset godina, u Srbiji su nekoliko puta organizirani skupovi podrške na kojima je traženo da on bude pušten iz pritvora.
MMKS je 2024. godine pravosuđu Srbije prepustio predmet protiv Šešelja i četvero njegovih saradnika, a optuženi su za kršenje pravilnika Tribunala u Hagu o zaštiti identiteta svjedoka i povjerljive dokumentacije. Riječ je o dokumentima iz procesa u kojem je Šešelj u Hagu osuđen, ali novo suđenje u Beogradu nije počelo do danas.
Baković je dodao i da izražava podršku svakom čovjeku koji ima “pravo na ljudska prava”, te da bi prisustvovao takvim skupovima za bilo koga i da na njima nije boravio kao član stranke.
“Znači, kunem ti se da bi to za ne znam koga, da bi to za muslimana (nacionalisti i šovinisti za Bošnjake upotrebljavaju termin ‘muslimani’ ne priznavajući im pravo na narodnost, op.), za Hrvata, da ga drže ne znam koliko i da me neko zovne: ‘Bi li podržao da se suđenje njemu završava ili ne znam’, ja bih rekao: Da’”, zaključio je Baković.
Dodjeljivanje državljanstva pojedincima koji su javno iskazali podršku osobama poput Vojislava Šešelja, naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Hikmet Karčić vidi kao lošu poruku za žrtve zločina.
“Čak i u slučajevima kada takve osobe ispunjavaju formalno-pravne uslove, važno je razmotriti moralne i etičke aspekte neke odluke, prije nego što bude usvojena. Da li je to mogao neko spriječiti, možda od bošnjačkih ministara – vjerovatno jeste, ali zašto to nije urađeno, ne znam”, pojašnjava Karčić.