Popularni bh. meteorolog kazao je kako se trenutno ne može jasno reći kakve zimske (ne)prilike nas očekuju
Poznati bh. meteorolog Nedim Sladić osvrnuo se na brojne medijske napise o nadolazećoj zimi, upozorivši da je još prerano za pouzdane zaključke o tome kakvo vrijeme očekuje Balkan i Evropu u narednim mjesecima.
Sladić je poručio da prve naznake postoje, ali da je za jasniju sliku potrebno sačekati nove proračune sezonskih modela. Naglasio je da se, čak i kada bude dostupno više podataka, može govoriti prvenstveno o vjerovatnijim scenarijima, a ne o pouzdanoj prognozi vremena za pojedinačne dane.
Posebnu pažnju u javnosti privlači razvoj fenomena El Nino, koji nastaje usljed međudjelovanja okeana i atmosfere u tropskom dijelu Pacifika. Snažne epizode ovog klimatskog fenomena mogu utjecati na globalnu raspodjelu toplote i promjene temperature, ali njihove posljedice nisu iste u svakom dijelu svijeta.
El Nino ne određuje kakva će biti zima na Balkanu
Govoreći o mogućim posljedicama El Nina, Sladić je pojasnio da se njegov utjecaj najdirektnije osjeća u tropskom Pacifiku i područjima čija je klima snažno povezana s tom regijom. Posljedice se mogu osjetiti i u dijelovima Sjeverne i Južne Amerike, na Karibima, u jugoistočnoj Aziji i Australiji.
Kada je riječ o Evropi, situacija je znatno složenija. Vrijeme na našem kontinentu oblikuje niz međusobno povezanih faktora, zbog čega se utjecaj El Nina na evropsku zimu teže izdvaja i mnogo je promjenjiviji.
Među važnim faktorima su stanje sjevernog Atlantika, raspored atmosferskog pritiska, putanje ciklona, položaj mlazne struje, sjevernoatlantska oscilacija (NAO) i stanje stratosferskog polarnog vrtloga.
Upravo zbog velikog broja promjenjivih faktora, Sladić upozorava da se na osnovu jednog klimatskog fenomena ne može pouzdano predvidjeti hoće li Balkan imati oštru zimu, koliko će biti snijega ili koliko će trajati hladni periodi.
Zašto ranije zime nisu pouzdan pokazatelj?
Sladić je podsjetio na snažne epizode El Nina tokom zima 1982/1983, 1997/1998. i 2015/2016. godine, ali je naglasio da se svaki put ovaj fenomen razvija drugačije, pa ni njegove posljedice ne moraju biti jednake.
Dodatni izazov predstavlja činjenica da je današnji klimatski sistem topliji nego tokom ranijih velikih epizoda El Nina. Promijenjeni energetski bilans Zemlje i drugačija raspodjela toplote u okeanima znače da se obrasci iz prošlosti ne mogu jednostavno preslikati na današnje okolnosti.
Zbog toga eventualne statističke veze između El Nina i vremenskih prilika u Evropi ne treba tumačiti kao garanciju da će se određeni scenarij ponoviti.
Iako pojedina istraživanja ukazuju na mogućnost blažeg početka zime u dijelu evropskih zemalja, Sladić ističe da rezultati zavise od niza faktora, uključujući jačinu i prostornu raspodjelu El Niña, ali i stanje drugih okeanskih i atmosferskih sistema.
Kada bismo mogli znati više o zimi?
Kada je riječ o konkretnijim izgledima za predstojeću zimu, Sladić smatra da će za ozbiljniju procjenu biti potrebno sačekati najmanje do početka novembra.
Najavio je da će se redovnim vremenskim prognozama vratiti od narednog ponedjeljka, dok se o zimi zasad neće detaljnije izjašnjavati.
– Prije prve dekade novembra teško je za očekivati da ćemo moći reći konkretnije o zimi i ja se samim tim neću po pitanju zime još oglašavati neko vrijeme, poručio je Sladić.
Dodao je da je ova godina specifična zbog kombinacije faktora koji bi mogli značajno utjecati na konačan razvoj vremenskih prilika.
– A presedani obično postavljaju neka druga, nepisana, ali možda i neviđena pravila, zaključio je Sladić.
Njegova poruka je jasna: iako su najave o predstojećoj zimi već prisutne u javnosti, za pouzdaniju procjenu potrebno je sačekati nove podatke i razvoj atmosferskih obrazaca. Do tada, prognoze o obilnom snijegu, dugotrajnom mrazu ili izrazito blagoj zimi treba uzeti s oprezom.