Vulić: SNSD neće podržati ukidanje ili smanjenje akciza na gorivo
Rast cijena goriva ponovo je otvorio jednu od najosjetljivijih ekonomskih tema u Bosni i Hercegovini: da li država treba privremeno smanjiti ili ukinuti akcize na naftne derivate kako bi se ublažio udar na građane i privredu. Dok dio političkih aktera traži hitnu intervenciju, šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Sanja Vulić, saopćila je da SNSD neće podržati izmjene Zakona o akcizama koje predviđaju smanjenje ili ukidanje akciza.
Prema navodima iz njenog istupa, prijedlog o kojem bi poslanici trebali raspravljati već u ponedjeljak predstavlja potez koji “dobro zvuči”, ali je, kako tvrdi, opasan za fiskalnu stabilnost.
Vulić je poručila:
“To bi bilo instant rješenje koje bi moglo dovesti do ozbiljnih posljedica po finansijsku stabilnost institucija i funkcioniranje Bosne i Hercegovine.”
O čemu se tačno raspravlja?
Riječ je o prijedlogu izmjena Zakona o akcizama u BiH kojim bi se omogućilo smanjenje ili ukidanje akciza na naftne derivate (privremeno ili kroz određeni model), s obrazloženjem da bi to odmah spustilo cijene na pumpama i ublažilo domino-efekat poskupljenja u transportu i robi široke potrošnje.
U javnim nastupima se navodi i ko je predlagač inicijative: poslanik Saša Magazinović, a SNSD stavlja fokus na to da se, po njihovoj ocjeni, radi o potezu koji ima predizbornu dimenziju i nema ozbiljnu fiskalnu procjenu.
SNSD argument: “populizam” i budžetski rizik
Vulić tvrdi da bi ukidanje ili značajnije smanjenje akciza moglo direktno pogoditi prihode koji se slijevaju na državni nivo i kroz različite kanale utiču na finansiranje institucija i obaveza države.
U izjavama se navodi da SNSD takav potez naziva “avanturizmom” i da upozorava na rizik za redovno servisiranje obaveza, uključujući plate i druge troškove institucija.
Posebno je naglasila da se radi o kratkoročnom potezu koji ne rješava uzroke poskupljenja (globalne cijene nafte i tržišna kretanja), nego samo privremeno “smiruje” cijenu na pumpi dok istovremeno stvara rupu u prihodima.
Druga strana: “gorivo je okidač za talas poskupljenja”
Zagovornici smanjenja akciza naglašavaju da gorivo nije samo trošak vozača, nego ulazna stavka za gotovo sve: prevoz, logistiku, poljoprivredu, cijene hrane, dostavu, komunalne usluge. Upozoravaju da rast cijena goriva obično “povuče” lančano poskupljenje, pa mjera na akcize može biti najbrži način da se ublaži udar na kućne budžete.
Ovaj argument je politički “lak za prodati” jer je jednostavan i vidljiv: pad cijene goriva odmah se vidi na pumpama. Ali problem nastaje kad se dođe do pitanja: ko pokriva razliku u prihodima?
Ključno pitanje: koliko država gubi i gdje se ta rupa nadoknađuje?
Ono što javnosti često ostane nejasno jeste da smanjenje akciza nije “besplatno”. Ako se akcize smanje, država i povezani fondovi dobiju manje novca. U praksi to može značiti:
-
pritisak na budžete institucija,
-
potrebu za rebalansom,
-
eventualno smanjenje ili odgađanje pojedinih rashoda,
-
ili traženje novog izvora prihoda (što opet može pasti na građane kroz druge namete).
Zato SNSD, prema izjavama Vulić, insistira na tome da se ovakve mjere ne uvode bez detaljne analize: koliki je fiskalni efekat, koliko bi trajalo, i šta je plan B kada se akcize vrate.
Postoji li kompromisno rješenje?
U realnoj politici često se pojavi “srednje rješenje”:
-
privremeno i ograničeno smanjenje (npr. na 60–90 dana),
-
ciljano smanjenje za određene sektore (transport, javni prijevoz),
-
ili paket mjera koji uključuje i kontrolu marži, nadzor tržišta i socijalne mjere za najugroženije.
Ovo su opcije koje se obično otvaraju kada se vidi da “potpuno ukidanje” nema većinu ili je budžetski preteško, a “ne raditi ništa” politički rizično.
Šta se može očekivati na sjednici?
Kako je najavljeno, rasprava se očekuje već u ponedjeljak, a SNSD je unaprijed signalizirao da neće podržati prijedlog.
To praktično znači da će ishod zavisiti od broja ruku ostalih klubova i mogućih amandmana (npr. kraći rok važenja ili preciznije fiskalne zaštite).
Sanja Vulić i SNSD poručuju da ukidanje ili značajno smanjenje akciza na gorivo vide kao “instant rješenje” koje može ugroziti finansijsku stabilnost institucija, dok druga strana tvrdi da bez hitne reakcije prijeti novi talas poskupljenja. Rasprava u Parlamentu će pokazati da li postoji većina za brzu mjeru ili će prevladati pristup “fiskalne opreznosti”.