U Republici Srpskoj propao pokušaj zaštite Dodika: “Ustavni sud srušio zakon o imunitetu”
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u četvrtak je proglasio neustavnim zakon o imunitetu što ga je ranije ove godine donijela skupština RS-a s ciljem zaštite nositelja izvršne i zakonodavne vlasti u tom entitetu od kaznenog progona.
Zakonom usvojenim u aprilu tim je zapravo vladajuća elita u ovom entitetu reagirala na sudski postupak koji je pokrenut protiv njihovog šefa Milorada Dodika, koji je optužen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika za BiH. Bude li osuđen, Dodiku prijeti kazna do pet godina zatvora i automatska smjena s dužnosti.
Zakon je usvojen uprkos upozorenjima iz EU da je riječ o neprihvatljivoj praksi kojom bi se umanjila sudska odgovornost političkih predstavnika, no, kako se na ta upozorenja u RS nisu obazirali, grupa zastupnika u državnoj skupštini zatražila je, nakon usvajanja zakona, od Ustavnog suda ocjenu ustavnosti tog akta.
“U ovom predmetu Ustavni sud je razmatrao zahtjev četiri delegata Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti čl. 3, 4. i 6. Zakona o imunitetu RS (“Službeni glasnik RS” broj 39/24). Odlukom je utvrđeno da propisivanje imuniteta od krivične odgovornosti za nosioce izvršne vlasti u članu 3. nije u skladu sa Zakonom o imunitetu BiH, a, slijedom toga, ni s Ustavom Bosne i Hercegovine. Naime, Zakon o imunitetu BiH ne propisuje imunitet od krivične odgovornosti za nosioce izvršne vlasti, već samo imunitet od građanske odgovornosti za ono što učine prilikom vršenja službe.
Ustavni sud je zaključio da davanje imuniteta od krivične odgovornosti nosiocima izvršne vlasti nije opravdano “preovlađujućim javnim interesom” da bi se moglo odstupiti od jednog od osnovnih principa vladavine prava kojima je propisana jednakost počinilaca krivičnih djela. Ustavni sud je utvrdio i neustavnost odredbi čl. 6. i 7. Zakona o imunitetu RS zato što su tim odredbama redovni sudovi u potpunosti isključeni iz odlučivanja o pitanju imuniteta, te nije omogućena dvostepenost u odlučivanju, što je u suprotnosti sa Zakonom o imunitetu BiH, a, slijedom toga, i s Ustavom BiH.
AP-5007/23 (Goran Dragičević i Predrag Đuričić) – U ovom predmetu Ustavni sud je zaključio da je apelantima prekršeno pravo na pravično suđenje. Naime, Ustavni sud je smatrao da je proizvoljan zaključak Fonda PIORS i Vrhovnog suda o tome da ne postoje zakonski uvjeti da se na obračun visine penzije primijene odredbe člana 136a. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima (u daljnjem tekstu: Zakon o policiji) na sve policijske službenike, već samo na policijske službenike MUPRS.
Naime, apelanti su bili policijski službenici Granične policije BiH s prebivalištem u RS. Doprinosi za njih su uplaćivani u korist budžeta RS, a pravo na penziju su ostvarili radeći “u posebnim uvjetima”, zbog čega im je priznato pravo na beneficirani radni staž. Međutim, Fond PIO i Vrhovni sud su ih tretirali drugačije od policijskih službenika koji isto pravo ostvaruju kao pripadnici MUPRS.
Pri tome, Vrhovni sud za takvo različito tretiranje apelanata nije ponudio relevantnoopravdanje i razloge. Na osnovu toga, Ustavni sud je zaključio da je presuda Vrhovnog suda donesena bez uvažavanja naročitih okolnosti koje su mogle utjecati na ishod postupka, te da Vrhovni sud nije ni pokušao odredbu člana 136a. Zakona o policiji sagledati u širem kontekstu i u vezi s ustavnim pravima apelanata i pravima iz Evropske konvencije”, naveli su u odluci Ustavnog suda.
