Novi finansijski pregovori vlasti Republike Srpske ponovo su otvorili pitanje koliko javnost zapravo zna o zaduženjima koja će na kraju vraćati građani. Ministrica finansija RS-a Zora Vidović potvrdila je razgovore s američkom kompanijom i najavila dolazak predstavnika jedne banke, ali imena potencijalnih partnera, iznose i moguće uslove novih aranžmana nije otkrila.
Novi finansijski pregovori
Vlast Republike Srpske ponovo traži izvore finansiranja izvan domaćeg tržišta, a informacije koje su do sada saopštene ostavljaju niz otvorenih pitanja.
Vidović je potvrdila da su predstavnici vlasti razgovarali s američkom kompanijom koja se bavi plasmanom sredstava. Prema njenim riječima, interes postoji i za finansiranje budžeta i za projekte u Republici Srpskoj.
Najavila je i dolazak delegacije banke koju je opisala kao “jevrejsku”, ali nije navela njen naziv.
– Evo, mi smo danas imali razgovor s jednom američkom kompanijom koja se bavi plasiranjem sredstava, odnosno omogućavanjem plasmana sredstava. Zainteresovani su za finansiranje u RS-u, i u smislu budžeta i svih projekata koje treba finansirati. Jedna ozbiljna delegacija, riječ je o jednoj jevrejskoj banci, doći će u septembru – rekla je Vidović.
Ministrica očekuje da bi se moglo raditi o značajnom partneru, ali detalji mogućeg aranžmana nisu predstavljeni javnosti.
Nije poznato koliko bi novca Republika Srpska mogla dobiti, kolika bi bila kamata, koliko bi trajao period otplate niti kakve bi eventualne garancije bile potrebne.
Opozicija traži odgovore
Upravo nedostatak tih informacija izazvao je reakcije opozicije.
Zastupnik Bojan Kresojević smatra da se nastavlja praksa u kojoj vlast govori o finansijskim aranžmanima, dok javnosti istovremeno uskraćuje ključne podatke o tome od koga novac dolazi i pod kojim uslovima.
– Nastavlja se praksa netransparentnosti Vlade RS-a. I sada govore neodređeno o kakvim je finansijskim institucijama riječ kada daju kredite – rekao je Kresojević.
Njegova kritika nije vezana samo za aktuelne razgovore.
Kresojević podsjeća da su se slične situacije događale i prilikom ranijih zaduživanja Republike Srpske, kada su detalji pojedinih kreditnih aranžmana ostajali nepoznati široj javnosti.
Posebno je podsjetio na kredit od 100 miliona KM i ponašanje tadašnjeg predsjednika Vlade RS-a Radovana Viškovića.
– Sjećamo se kada bivši predsjednik Vlade Radovan Višković nije želio otkriti od koga je RS dobio kredit od 100 miliona KM. Narod ima pravo pitati: ako ste toliko ponosni na ono što radite, zašto to krijete? – upitao je Kresojević.
Milioni novih dugova
Pitanje novih pregovora posebno dobija na značaju zbog ukupnog tempa zaduživanja Republike Srpske.
Prema objavljenim informacijama, RS se prethodno već zadužio u Sjedinjenim Američkim Državama za 200 miliona eura po komercijalnim uslovima.
Ako se postojeća zaduženja posmatraju zajedno s najavama novih finansijskih aranžmana, postavlja se pitanje koliko brzo rastu finansijske obaveze entitetskog budžeta.
Ekonomista Zoran Pavlović upozorava upravo na brzinu kojom se ulazi u nova zaduženja.
– Ako se u jednoj godini zadužite putem obveznica 500 miliona eura, pa onda još 250 miliona eura, pa želite još 200 miliona eura, onda je to već previše ubrzan sistem zaduživanja koji nosi ozbiljne rizike – rekao je Pavlović.
Prema njegovoj ocjeni, nije presudan samo ukupan iznos duga.
Važno je i pod kojim uslovima se novac pozajmljuje, kolike su kamate i koliko će servisiranje takvih obaveza opterećivati budžet u narednim godinama.
Cijena zaduživanja
Kada država ili entitet imaju povoljan kreditni položaj, mogu lakše pronaći finansiranje uz niže kamatne stope. Što kreditori procjenjuju rizik većim, cijena pozajmljenog novca može biti nepovoljnija.
Pavlović smatra da uslovi pod kojima se Republika Srpska zadužuje ukazuju na nepovoljan kreditni položaj.
Upravo zbog toga informacije o kamatama, rokovima otplate i drugim uslovima postaju posebno važne.
Bez tih podataka teško je procijeniti stvarnu cijenu finansijskih aranžmana.
Pitanje je i gdje će pozajmljeni novac biti usmjeren. Postoji velika razlika između zaduživanja za projekat koji može proizvesti novu ekonomsku vrijednost i kredita koji se koristi za pokrivanje tekućih budžetskih potreba.
Vidović je navela da potencijalni partneri pokazuju interes i za budžet i za projekte, ali detaljnije informacije nisu objavljene.
Minić ne otkriva detalje
Dodatne polemike ranije je izazvao i premijer Republike Srpske Savo Minić, koji nije želio otkriti detalje jednog od finansijskih aranžmana.
Na pitanja o tome odgovorio je da je zaduživanje provedeno u okvirima odluka Narodne skupštine Republike Srpske.
– Ne možete saznati detalje, naravno. Već imate dovoljno detalja. Svo zaduženje je u okviru odluka Narodne skupštine. O tome su govorili zastupnici vlasti i opozicije, govorila je i ministrica – rekao je Minić.
Premijer smatra da ukupna zaduženost Republike Srpske nije razlog za zabrinutost i tvrdi da je njen nivo ispod prosjeka.
Na dodatna pitanja o kreditoru odgovorio je u sličnom tonu.
– Ne znam šta vas interesuje: kako se zove direktor banke i gdje se banka nalazi? To ne znam – rekao je Minić.
Upravo ovakav odnos prema informacijama opozicija koristi kao argument za tvrdnju da vlast izbjegava transparentno predstaviti finansijske obaveze koje preuzima.
Kredit ili investicija
Jedno od važnih pitanja u političkoj raspravi jeste i način na koji se javnosti predstavljaju različiti finansijski aranžmani.
Opozicioni predstavnici tvrde da vlast ponekad zaduživanje pokušava predstaviti kroz priču o investicijama i razvoju.
Razlika je, međutim, značajna.
Investicija bi trebala stvoriti novu vrijednost, povećati proizvodnju, otvoriti radna mjesta ili na drugi način omogućiti ekonomski povrat uloženog novca.
Kod kreditnog zaduženja postoji jasna obaveza vraćanja pozajmljenog iznosa zajedno s ugovorenim kamatama.
Zbog toga opozicija insistira da vlast jasno kaže da li pregovara o investicijama ili novim kreditima.
Bez konkretnih informacija o finansijskim institucijama, iznosima i uslovima, javnost trenutno nema dovoljno podataka da bi procijenila šta se zapravo priprema.
Ko se spašava?
U pozadini cijele priče nalazi se i pitanje zbog čega Republici Srpskoj trebaju novi izvori finansiranja ukoliko vlast istovremeno tvrdi da je stanje javnih finansija stabilno.
Ako će novac biti korišten za razvojne projekte, javnosti bi trebalo biti moguće predstaviti o kojim projektima je riječ i kakve se koristi od njih očekuju.
Ako je, međutim, riječ o finansiranju budžetskih obaveza, onda se otvara pitanje koliko su tekući prihodi dovoljni za pokrivanje rashoda.
Upravo zbog toga opozicija pokušava političku odgovornost za nova zaduženja povezati s vlasti koju predvodi SNSD i Milorad Dodik.
Za sada nema javno dostupnih detalja koji bi pokazali koliki bi mogao biti novi aranžman niti za šta bi tačno novac bio korišten.
Čekaju se imena
Najveća nepoznanica ostaje identitet finansijskih institucija s kojima vlast Republike Srpske razgovara.
Vidović nije otkrila naziv američke kompanije, niti banke čija je delegacija najavljena.
Nisu poznati ni mogući iznos finansiranja, kamatna stopa, rok otplate, način obezbjeđenja kredita ili drugi potencijalni uslovi.
Upravo će ti podaci biti ključni za procjenu da li je riječ o povoljnom izvoru novca ili još jednom skupom zaduženju koje će dodatno opteretiti budžet.
Do tada ostaje politički sukob između vlasti, koja tvrdi da se zadužuje u dozvoljenim okvirima i da je nivo duga prihvatljiv, i opozicije koja upozorava na netransparentnost i brzinu novog zaduživanja.
Jedno pitanje ipak ostaje bez odgovora: ako su finansijski aranžmani povoljni i korisni za Republiku Srpsku, zbog čega se javnosti odmah ne saopšte imena kreditora i svi uslovi pod kojima će građani vraćati pozajmljeni novac?