VUK DRAŠKOVIĆ O MLADIĆU: SRBIJA JE PRED DUHOVNIM PONOROM
Smrt Ratka Mladića ponovo je u prvi plan stavila duboke podjele u Srbiji, a među najoštrijim reakcijama našla se poruka nekadašnjeg lidera Srpskog pokreta obnove Vuka Draškovića.
Drašković je javno osudio veličanje Ratka Mladića, ističući da predstavljanje pravosnažno osuđenog ratnog zločinca kao nacionalnog heroja predstavlja ozbiljan moralni problem za srbijansko društvo.
Kako je naveo, predstavljanje Mladića kao heroja i viteza znači slavljenje zločina za koje je pravosnažno osuđen.
Njegova poruka bila je kratka, ali veoma snažna.
Srbija je pred duhovnim ponorom.
PROTIV DRŽAVNIH I VOJNIH POČASTI
Drašković se posebno osvrnuo na mogućnost da Ratko Mladić bude sahranjen uz najviše državne i vojne počasti.
U javnosti su se pojavile informacije i izjave prema kojima bi takav scenario mogao biti razmatran, dok bi odluku o mjestu sahrane donijela porodica.
Drašković smatra da bi eventualno odavanje državnih i vojnih počasti imalo značenje koje daleko prevazilazi sam čin sahrane.
Prema njegovom stavu, takav potez predstavljao bi ozbiljan udar na moralne, pravne i civilizacijske vrijednosti savremene Srbije, imajući u vidu da je Mladić pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici i druge ratne zločine.
SRBIJA PONOVO PODIJELJENA
Reakcije nakon Mladićeve smrti još jednom su pokazale koliko njegovo naslijeđe i dalje dijeli srbijansku javnost.
Dok ga dio političara, medija i građana predstavlja kao heroja i vojnog komandanta koji je branio srpski narod, drugi podsjećaju na činjenicu da je Mladić pravosnažno osuđen za najteže ratne zločine.
Međunarodni sudovi osudili su ga na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, progona, ubistava, deportacija, terorisanja stanovništva Sarajeva i drugih teških zločina.
Njegova smrt ne mijenja niti poništava te presude.
PITANJE JE ŠTA DRŽAVA SLAVI
Upravo se u tome nalazi suština Draškovićeve kritike.
Nije sporno da porodica ima pravo da oplakuje svog člana i odlučuje o njegovoj sahrani.
Međutim, kada se u cijelu priču uključe država, vojska, počasne jedinice i zvanični protokol, sahrana više nije samo privatni čin, već dobija i širu političku i društvenu poruku.
Drašković zato upozorava da Srbija mora jasno odrediti kakav odnos želi imati prema vlastitoj prošlosti.
Može li država istovremeno govoriti o evropskim vrijednostima, vladavini prava i pomirenju, a zatim odavati najviše počasti čovjeku osuđenom za genocid?
Za Draškovića odgovor je jasan.
Problem, prema njegovom mišljenju, više nije samo Ratko Mladić, već i način na koji će društvo nakon njegove smrti tretirati njegov lik i naslijeđe – kao pravosnažno osuđenog ratnog zločinca ili kao nacionalni simbol.
Ako se zločin pretvara u vrlinu, onda se društvo više ne suočava samo sa prošlošću, već i sa pitanjem kakvu budućnost želi.
Napomena: U pripremi teksta i pojedinih ilustracija korišteni su AI alati. Sadržaj je urednički pregledan i provjeren prije objave.
data-nosnippet>