Zastupnica u Evropskom parlamentu i članica HDZ-a BiH, Željana Zovko, ponovo je privukla pažnju javnosti izjavama o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, koje je dala za Glas Slavonije. Govoreći o položaju Hrvata u BiH, Zovko je uputila oštre kritike na račun ustavnopravnog poretka, tvrdeći da su Hrvati “građani drugog reda u Federaciji BiH i trećeg reda u Republici Srpskoj”.
Nametanje člana Predsjedništva
Zovko je kao glavni primjer navela slučajeve kada je, kako tvrdi, hrvatski član Predsjedništva BiH biran glasovima bošnjačke većine, što smatra kršenjem duha Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Četiri puta je Hrvatima nametnut član Predsjedništva izabran voljom bošnjačkih birača, čime je prekršena jednakopravnost konstitutivnih naroda. Taj isti član je potom sistematski uklanjao hrvatske diplomate iz ambasada BiH – izjavila je Zovko.
Dodala je da je to oslabilo mogućnost Hrvata da ukažu na „dugogodišnje unutrašnje podrivanje Dejtonskog sporazuma“.
Federalizam kao jedino rješenje
U svojim izjavama Zovko se osvrnula i na djelovanje premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, koji je, kako kaže, kao tadašnji zastupnik u Evropskom parlamentu, „uspješno artikulirao hrvatsko pitanje“ kroz izvještaje tadašnje izvjestiteljice za BiH, Doris Pack.
– Federalizam je jedini održivi odgovor na separatizam iz RS-a i unitarizam iz Sarajeva. Hrvati su jedini pravi most između te dvije struje, a njihovo uklanjanje dodatno je produbilo krizu u BiH – navela je Zovko.
Kao primjer uspješnog federalnog modela navela je Belgiju, gdje, prema njenim riječima, svi narodi imaju udio u vlasti i zajednički interes za opstanak države.
Kritika vanjske politike unutar BiH
Zovko se osvrnula i na aktuelne geopolitičke tokove, posebno na ponašanje Milorada Dodika, koji, prema njenim riječima, “traži zaštitu od aktera suprotstavljenih EU, u trenutku kada se Evropa suočava s ratom u Ukrajini”. Podsjetila je i na ranije odnose bošnjačkih političkih krugova s iranskim zvaničnicima, što je ocijenila kao “pogrešnu političku kalkulaciju”.
– Jasno je da politički odnosi u BiH i prema inostranstvu nemaju dugoročnu strategiju. Rješenje je jasno – federalizam, koji će osigurati jednakopravnost i političku stabilnost – zaključila je Zovko.
Reakcije i podjele
Zovkine izjave i ranije su izazivale polemike, a i ovaj put već su naišle na oštre kritike dijela političke i stručne javnosti, posebno iz Sarajeva, gdje se njeni stavovi često doživljavaju kao jednostrani i etnički motivirani.
Dok dio javnosti smatra da Zovko dosljedno zastupa interese Hrvata u BiH, drugi je optužuju za produbljivanje podjela i pokušaje institucionalne reorganizacije države na štetu građanskog modela.
U svakom slučaju, Željana Zovko još jednom je otvorila osjetljiva pitanja koja će zasigurno ostati u fokusu političkih debata, kako u BiH, tako i na međunarodnoj sceni.